Spar Hrvatska je kroz police sestrinskih tvrtki u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji u 2015. plasirao šarolik asortiman hrvatskih kompanija u vrijednosti 54 milijuna eura što je rast od 11 posto naspram rezultata iz 2014. Lidl je lani u ovoj kategoriji kroz svoju europsku mrežu zabilježio izvoz u visini 8,9 milijuna eura, no u odnosu na godinu prije riječ je o gotovo 100-postotnom 'skoku' budući da je izvoz u 2014. bio 5,7 milijuna eura.
50posto
Hrvata kupuje robne marke
Duga povijest
Glavnina proizvoda koji su u 2015. plasirani na desetak tržišta kroz ova dva kanala zapravo su robne marke Lidla i Spara. Robne marke trgovaca imaju dugu povijest, prvi ih je plasirao Amerikanac Jacob Bunn krajem 19. stoljeća, određene proizvode nazvao je po imenima članova obitelji. Europa je robne marke otkrila početkom 20. stoljeća, a Hrvatska na njegovu samom kraju kada su ih ponudili lokalni trgovac Getro i njemački dm-drogerie markt u svojoj prvoj trgovini otvorenoj 1996. u Zagrebu.Prema analizi koju je krajem 2015. izradio Nikola Vuković, Project leader u ljubljanskom uredu Boston Consulting Group i član Senior BCG tima za Jugoistočnu Europu, vlastite robne marke imaju održiv potencijal danjeg rasta na tržištima regije Jugoistočne Europe.
1,5tisuća
robnih marki u ponudi je Lidla
Glavni razlog za ovu argumentaciju su iskustva razvijenih tržišta kao što su Njemačka, Švicarska, Velika Britanija i Francuska gdje prosječni tržišni udjeli vlastitih robnih marki iznose od 35 do 50 posto, dok su Hrvatska i ostale zemlje regije, uz iznimku Slovenije, stigle tek na manje od 18 posto. Ta niska stopa ukazuje na visok potencijal rasta, a vjetar u leđa dat će i očekivana daljnja konsolidacija tržišta maloprodaje na jugoistoku Europe, koja će po ocjeni Vukovića, ubrzati i rast i penetraciju vlastitih robnih marki u značajno veći broj robnih kategorija u odnosu na sadašnje stanje.
Bogata ponuda
I dok su Getro i dm ispisali uvertiru za pojavu robnih marki na ovdašnjem tržištu za Lidl se može reći da je svojim dolaskom 2006. udario nove tonove u tržišnoj utakmici među konkurencijom. Unatrag desetak godina razvilo se žestoko nadmetanje pa danas gotovo da nema trgovca, neovisno o njegovoj tržišnoj snazi, koji u ponudi na svojim policama nema robnih marki. Tako je tržišni lider Konzum kroz svoju robnu marku police svojih trgovina napunio sa 3000 artikala s oznakom K plus, a razvio je i niz potkategorija poput Olea, Dax, Era, Active, Natur, Fresh&Pack te K Style i K Home. Lidl u svom asortimanu broji više od 1500 proizvoda vlastitih robnih marki, te oko 200 iz kategorije Deluxe.
3tisuće
proizvoda nosi oznaku K plus
Mnoge od njih za Lidl proizvode hrvatske tvrtke dok je u projektu Okusi zavičaja, koji je promoviran 2013. već gotovo 100 proizvoda, a rade ih isključivo ovdašnji proizvođači. Više od 50 hrvatskih dobavljača kroz sustav Metro Cash & Carry svoje proizvode izvozi u više od 15 svjetskih zemalja među kojima su Austrija, Rusija, Belgija, Njemačka, Francuska, Kina i Moldavija. Posljednji uvršteni proizvod su vina Kažin vinarije Zlatan otok s Hvara koja se od sredine ožujka nalaze i na policama 88 veleprodajnih centara Metroa u Rusiji. Splitski Tommy u svom portfelju proizvoda pod privatnim robnim markama nudi preko 450 proizvoda, a Lonia iz Siska više od 500.
Kupci ih vole
Robne marke će i dalje u RH jačati jer, ističe Vuković, percepcija potrošača je pozitivna. Više od 40 posto anketiranih Hrvata smatra, da su proizvodi jeftiniji i usporedive kvalitete s proizvodima etabliranih proizvođača. Više od 50% potvrdilo je da često kupuje robne marke, a čak 90% ih se radi dobrog iskustva ponovno odlučuje za takve proizvode. Kupci su cjenovno sve osjetljiviji pa će segment robnih marki značajno rasti. Zato su ključna strateška partnerstva trgovaca s proizvođačima radi jamstva kvalitete proizvoda, smatra Vuković.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu