Hrvatska je za Koreju već godinama zanimljiva kao turistička destinacija, nezaobilazna za njezine građane koji su posjećivali Europu, no sada se javlja i nov interes – za gospodarsku suradnju.

“Okidač” je bilo otkriće korejskih automobilskih divova Hyundaija i Kia Motorsa o tehnološkim iskoracima Mate Rimca. Njihov ulazak u vlasničku strukturu njegovih Rimac Automobila izazvao je pažnju i drugih poslovnih ljudi u Koreji, pa je, unatoč zastojima zbog pandemije koronavirusa, hrvatsko veleposlanstvo u Seulu aktiviralo gospodarsku diplomaciju kako bi se šire otvorilo vrata za suradnju i njihove projekte u Hrvatskoj.

Veleposlanik u Južnoj Koreji Damir Kušen inicirao je, naime, osnivanje Korejsko-hrvatskog poslovnog kluba, koji je prije tjedan dana održao prvi astanak, na kojemu je za v.d. predsjednika izabran Chris Lee.

Riječ je o čelniku kompanije Seojin, specijalizirane za inženjering, strojarstvo i građevinarstvo. Veleposlanik Kušen kaže kako je Poslovni klub pokrenut s namjerom okupljanja korejskih tvrtki koje pokazuju interes za poslovanje sa Hrvatskom, kako bi se formiranjem jedne poslovne platforme omogućio efikasniji protok relevantnih informacija koje bi ih mogle zanimati i koje preciznije objašnjavaju investicijski potencijal, zakonsku regulativu i mogućnosti poslovanja u Hrvatskoj i EU.

Kušen vjeruje da će se tako potaknuti veći interes za konkretniju suradnju, a u startnoj fazi, koja se odvija u uvjetima strogih epidemioloških mjera, okupio je desetak tamošnjih poslovnih ljudi koji imaju interes za Hrvatsku.

Radi se, pojašnjava Kušen, o poslovno heterogenoj skupini, čiji poslovni interesi sežu od energetike, elektronike i tehnoloških inovacijskih centara preko farmaceutske industrije, izgradnje i održavanja velikih infrastrukturnih projekata do ljekovitog bilja i čajeva, uz nezaobilazni turizam.

“Kada uvjeti to budu dopuštali, imati ćemo i osnivačku skupštinu u puno većem formatu. Koreja je zemlja ubrzanog života i poslovanja pa pokrenute inicijative imaju posebnu dinamiku. Vjerujemo da ćemo naš plan organiziranja Hrvatsko-korejskog poslovnog foruma u Zagrebu krajem travnja ili početkom svibnja uspjeti realizirati, ako epidemiološka situacija to dopusti.

Tada bi jedna većina skupina korejskih poslovnih ljudi posjetila Hrvatsku”, najavljuje Kušen. Uz poticanje korejskih investicija intencija je i osnivanje Korejskog inovacijskog poslovnog centra u Hrvatskoj. Logika tog cilja je da Hrvatska postane svojevrstan hub za korejske poslovne i R&D inicijative.

“Južna Koreja vidi u tome zajednički projekt i očekuje da se s hrvatske strane, po mogućnosti, ustupi adekvatan prostor u kojem bi korejske tvrtke pokrenule svoja prestavništva, potaknule zajedničke korejsko-hrvatske start-upe, te pokušale organizirati zajedničke R&D centre u područjima u kojima postoji zajednički interes”, ističe Kušen, uvjeren da će ta inicijativa nakon smirivanja epidemije krenuti znatno jačom dinamikom.S

uradnja u znanosti i primjeni novih tehnologija i inovacija prostor je na kojemu se već uspostavljaju veze. U godinu dana potpisani su brojni memorandumi o suradnji korejskih i hrvatskih sveučilišta i institucija, gradova i županija. I tu je ulazak Hyundaija i Kije na hrvatsko tržište važan signal ostalima.

Specifično je za korejske kompanije da imaju snažniji interes za daleku zemlju ako znaju da i druge korejske tvrtke imaju namjeru tamo pokrenuti poslove. To im, kaže Kušen, jača povjerenje u Hrvatsku i sugerira investicijsku atraktivnost.

Ohrabrujućim se doživljava i uspjeh kineske tvrtke na natječaju za gradnju Pelješkog mosta, što ulijeva nadu da azijske tvrtke mogu konkurirati i uspjeti na europskim natječajima za velike projekte.

“Korejske velike građevinske i inženjerske tvrtke, nudeći nove inovativne tehnologije i materijale, imaju interes širenja poslovanja u Europu pa su im projekti i natječaji u Hrvatskoj zanimljivi, jer bi time prezentirali svoju tehnološku superiornost i povećali šanse da dobiju poslove i na drugim europskim natječajima.

Koreja je izrazila interes za temeljnu prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj, od mogućih investicija u luke do eventualnog angažmana i prijenosa korejskog iskustva u koncipiranju projekta nacionalnih željeznica”, kaže dodajući da se i Koreja rapidno okreće čistim tehnologijama i OIE, te i u tome vide interes za mogućim investiranjem u Europu, pa i Hrvatsku.

U slučaju Hrvatske otvoren je interes za investicije u području zdravstvenog turizma i integrativne medicine. A nakon Hyundaija i druge su korejske tvrtke usmjeravaju zanimanje za moguću suradnju u području električnih baterija, te korištenja energije vodika i gorivih članaka.

Do sada je, pak, osim investicije u Rimca, zabilježeno i ulaganje u korejanske restorane u Zagrebu i Hostel Love Croatia, namijenjen korejskim turistima, kojima je Hrvatska prije koronavirusa postala zanimljiva, a godišnje ju je posjećivalo njih pola milijuna.

I robna razmjena s Korejom raste od kada je Hrvatska u EU. Ova godina prekinula je dobar trend, a glavni hrvatski proizvodi u Koreji su uređaji za mehanoterapiju, telekomunikacijska oprema, pogonski strojevi, motori te plovila, ali i sirovine poput stočne hrane te građevinskog materijala. No, na policama se mogu pronaći i proizvodi ZG pivovare, Kraša, Vina Lagune, te tartufi Zigantea.

Iz Koreje se, pak, uvoze automobili, telekomunikacijska oprema, strojevi i elektronika. Jedna od ovogodišnjih poslovnih vijesti u odnosima s Korejom je i nedavna odluka hrvatskog DOK-ING-a da u Koreji otvori podružnicu. Korejskom gospodarstvu kratkotrajna recesija izazvana koronakrizom ne bi trebala nanijeti veće štete.

Presudno je da se Kina izvukla i bilježi rast, a kako tamo Koreja plasira polovicu proizvoda, procjene su tamošnje središnje banke da će na razini 2020. biti ostvaren slabiji udar, pad od 0,1%. Impresivan je rezultat u upravljanju epidemiološkom krizom, budući da je ta zemlja s 50 milijuna stanovnika uspjela broj zaraženi održati na razini od 45.000, a što, kaže Kušen, osim restrikcijama i disciplinom građana postiglo i tehnološkim inovacijama koje su pomogle u prevenciji.

Poslovni klub u Seulu surađivat će i sa svojim “starijim bratom”, Hrvatsko-korejskim poslovnim klubom koji već šest godina postoji u Zagrebu, a bit će i dodatna karika u turističkoj promociji Hrvatske.

“Korean Air” zadržao je licencu za tri direktna leta iz Seula za Hrvatsku, a u svibnju je niskoprofitna tvrtka “t-way” dobila licencu za četiri direktna leta za Hrvatsku, pa veleposlanik u Seulu drži realnim da će se reaktivirati korejski interes za Hrvatskom nakon smirivanja epidemije.

Henry Oh, predsjednik Udruge korejskih putničkih agencija s desetak direktora korejskih turističkih agencija želio bi, kaže Kušen, posjetiti Hrvatsku čim to epidemiološki uvjeti dopuste.