Energetska industrija je jedna od globalno najznačajnijih sektora gospodarstva, a u Hrvatskoj je njena važnost još izraženija jer po svim analizama već godinama upravo tvrtke koje se bave energetikom zauzimaju vodeće pozicije po ostvarenom prihodu i dobiti.

Ina, koja posluje u sklopu Mol grupe, tradicionalno zauzima prvo mjesto po ostvarenom prihodu u Hrvatskoj. Kakva je perspektiva naftne i petrokemijske industrije u Hrvatskoj i regiji, u kojim smjerovima će se oni razvijati te što konkretno možemo očekivati od Ine i Mola u narednom razdoblju, govori Ferenc Horváth, izvršni potpredsjednik MOL Grupe za Rafinerije i marketing 

Koliko je petrokemijska industrija važna u planovima razvoja MOL grupe u narednom razdoblju?
Vjerujemo da će tržišna potražnja za petrokemijskim proizvodima imati stabilan rast u sljedećih 20 godina, posebno u Srednjoj i Istočnoj Europi. Kao dio naše Strategije 2030., 4,5 milijardi dolara namijenjeno je širenje petrokemije.  Napredak u tehnologiji i nove navike potrošača iz temelja su promijenili industriju kakvu godinama poznajemo, a tu su i rastuća svijest o okolišu i strože regulative, stoga moramo odgovoriti na te izazove. Radimo na osmišljavanju sveobuhvatnog pristupa održivoj kružnoj ekonomiji i recikliranju te već imamo opipljive rezultate u prijelazu na nisko ugljično gospodarstvo. 

Kakva je trenutačno situacija u MOL-u s petrokemijom te ima li kakvih konkretnih planova za područje Hrvatske, bilo putem Ininih investicija bilo izravno MOL-a ili trećih partnera? 
Neprekidno radimo na uspostavljanju novih partnerstava i prilagođavanju našeg poslovanja, jer smo snažno predani cilju da postanemo vodeći igrač u regiji Srednje i Istočne Europe u vrijednosnom lancu recikliranja.  Prošle godine udružili smo se s APK-om, njemačkom kompanijom koja se bavi inovativnim recikliranjem plastike na bazi otapala, kako bismo integrirali recikliranje u naše sadašnje petrokemijsko poslovanje. Nadalje, kao što smo najavili sredinom travnja, kupili smo i Auroru, njemačkog proizvođača recikliranih plastičnih spojeva. Tim ćemo korakom proširiti naš portfelj visokokvalitetnim recikliranim spojevima i ojačati naš položaj dobavljača za automobilsku industriju. Tu je i postrojenje za gumeni bitumen koje se bazira na interno razvijenoj tehnologiji. Radi se o  izvanrednom cestovnom građevinskom materijalu koji koristi bitumen i gumeni granulat dobiven od rabljenih guma. Nedavno smo položili kamen temeljac novog postrojenja za gumeni bitumen u Zalaegerszegu, na području Rafinerije Zala, što će omogućiti povećanje postojećeg kapaciteta. Prošle godine, MOL je ostvario važnu prekretnicu u projektu Polyol. Donijeli smo konačnu odluku i sklopili ugovore o inženjeringu, nabavi i izgradnji s društvom Thyssenkrupp Industrial Solutions za provedbu cijelog kompleksa polieter poliola. Projekt Polyol trenutno je naše najveće ulaganje i njegovom provedbom postat ćemo jedini integrirani proizvođač poliola u Srednjoj i Istočnoj Europi. Postoji i mnogo manjih, ali značajnih inicijativa, kao što je prikupljanje otpadnog jestivog ulja na benzinskim postajama diljem MOL Grupe. Ovaj projekt također je proveden u Ini, na odabranim maloprodajnim mjestima, a u godinu dana u Hrvatskoj je prikupljeno više od 3 tone otpadnog jestivog ulja. Razmatramo daljnje širenje naših petrokemijskih aktivnosti u svim zemljama u kojima MOL posluje, a ulaganja će ovisiti o pojedinačnim poslovnim slučajevima.

U Hrvatskoj trenutačno postoje, ili su barem postojale, dvije značajne naftne rafinerije – Rijeka i Sisak. Postoji li neki konkretni planovi za koju od njih?
Krajem 2018. godine Uprava Ine jednoglasno je odobrila program INA R&M Novi smjer 2023. i objavila svoju odluku. Program uključuje koncentraciju prerade sirove nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i transformaciju Rafinerije nafte Sisak u industrijski centar.  To znači da će Sisak ostati vrijedan dio Ine, a naravno i MOL-a s obzirom na to da smo svi dio jedne poslovne obitelji, te će kompanija nastaviti s poslovnim aktivnostima na lokaciji. Osim već odobrene proizvodnje bitumena, čija će proizvodnja započeti 2021. godine, ostali projekti planirani u skladu sa strateškim smjernicama uključuju logističko središte, proizvodnju maziva i potencijalno rafineriju biokomponenti.  Što se tiče riječke rafinerije, ona je vrlo važan dio Ine i MOL-a, a postrojenje za obradu teških ostataka (DCU) unaprijedit će je do razine vrhunske europske rafinerije. Radi se o velikom ulaganju, od 4 milijarde kuna, a postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad 2023.

Bioplastika je sve važnija društvena tema, a vjerojatno i industrijska prilika. Gdje je MOL daleko odmaknuo po tom pitanju te kakvi su vam planovi?
To je važna tema i za MOL. Kao što sam već napomenuo, prošle smo godine napravili veliki korak – donijeli smo konačnu odluku o ulaganju u projekt Polyol i započeli sa zemljanim radovima i osnovnim građevinskim aktivnostima. Novi kemijski kompleks imat će kapacitet proizvodnje polieter poliola od 200 kt godišnje i moći će proizvoditi širi spektar krajnjih proizvoda no što smo predvidjeli. Uključivat će i jedinicu za proizvodnju propilen glikola kako bi se maksimizirala operativna i komercijalna fleksibilnost. Ukupni kapitalni izdaci projekta Polyol iznose 1,2 milijarde eura, uključujući već nastale troškove. Već sam spomenuo da će MOL podržati završetak pogona APK-a u Merseburgu, koji će služiti kao pilot za inovativni proces recikliranja plastike na bazi otapala. Spomenuo sam već i Auroru, njemačkog proizvođača recikliranih plastičnih spojeva. Sve to omogućuje nam dobru poziciju za odgovaranje na rastuću svjetsku potrebu za biorazgradivim plastičnim proizvodima koji pomažu ublažiti utjecaj klimatskih promjena i koji podržavaju prijelaz na kružno gospodarstvo. 

Koliko cijena nafte, koja dosta oscilira u zadnje vrijeme, utječe na vaše planove i investicije?
Oscilacije u cijeni utječu na naše poslovanje, ali naši planovi i dugoročne strategije su kreirani da spremno odgovore na taj izazov. MOL-ov integrirani poslovni model osigurava otpornost i pruža prirodnu zaštitu od nestabilnog makro okruženja, kao i izuzetnu stabilnost novčanog toka te solidno generiranje EBITDA-e u različitim scenarijima vezanima uz cijenu nafte.

Imate li kakvih projekcija ukupnih investicija MOL-a u ovoj, ali i narednih nekoliko godina u vašem segmentu?
Naš primarni cilj ostaje transformirati "downstream" za razdoblje nakon ere goriva i istovremeno biti konkurentni i učinkoviti s trenutačnim portfeljem. Naša transformacija znači da ćemo povećati udio proizvoda nemotornih goriva, proširiti vrijednosni lanac kemikalija i integrirati recikliranje plastike, ali istovremeno nastaviti s programima učinkovitosti. Prošle godine pokrenuli smo program Downstream 2022 (DS2022).  Program je na dobrom putu, uz doprinos EBITDA-e od 110 milijuna dolara već u prvoj godini, a uključuje više od 10 velikih projekata s ukupnim kapitalnim ulaganjima od 2,3 milijarde dolara i dodatnim EBITDA potencijalom od 600 milijuna dolara do 2023. godine (uključujući projekt Polyol). Osim našeg vodećeg kemijskog projekta, planiramo nekoliko velikih ulaganja u downstream kao dio programa – ulaganje u postrojenje za obradu teških ostataka (DCU) u Rijeci i projekte usmjerene na povećanje fleksibilnosti i sirovine za petrokemiju: uklanjanje ograničenja kapaciteta na HGU, propilen spliter, zatim prerada otpadnih masti i ulja te novo postrojenje za anhidrid maleinsku kiselinu, oboje u rafineriji Danube. Naš fokus je na učinkovitosti – s više od 100 aktivnosti, očekuje se da će DS2022 ostvariti dodatnu EBITDA-u od 210 milijuna dolara zbog poboljšanja učinkovitosti.

MOL se već prije uključio u nekoliko projekata e-mobilnosti. Kakva je situacija s tim i planovi, uključuju li oni i Hrvatsku? 
Naš cilj u okviru Strategije 2030. je pružiti vozačima, putnicima na cestama najbolje usluge, koje uključuju i podršku za e-mobilnost. Između ostalih, MOL je i dio projekta Next-e, kojeg je odabrala Europska komisija za sufinanciranje putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), u sklopu kojeg će više od 200 stanica za brzo punjenje i 30 stanica za ultrabrzo punjenje biti instalirano u šest zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku.  Već smo implementirali 7 punjača za električna vozila u Hrvatskoj, na benzinskim postajama Tifona (četiri u Zagrebu i tri na autocestama), a u roku od tjedan dana duž autoceste bit će dostupna još četiri. Istovremeno, INA je trenutačno u procesu implementacije u suradnji s HEP-om. Spomenuo bih i naš projekt MOL Limo – uslugu dijeljenja automobila. Limo nudi fleksibilno rješenje koje korisnicima omogućuje ostavljanje automobila na odredištu po svom izboru, uključujući zračnu luku u Budimpešti, a radi u kombinaciji s javnim prijevozom.  Na temelju pozitivnih povratnih informacija naših korisnika, naš dugoročni cilj je proširiti mrežu u Budimpešti, pa čak i van države, u skladu s razvojem infrastrukture za električna vozila u Mađarskoj i regiji Srednje i Istočne Europe.

Kako ukratko generalno vidite kretanje na energetskom tržištu u narednom razdoblju (Venezuela, iranska kriza, izgradnja i dovršetak novih plinovoda u ovom dijelu Europe, izvjesni LNG terminal na Krku…) 
Kako globalno energetsko okruženje prolazi kroz razdoblje brze transformacije, razmatra se dugoročna konkurentnost europskog downstreama.  Na europske rafinerije utjecat će, i već utječe, pojava rafinerija na Bliskom istoku, u Aziji i Sjevernoj Americi, a koje imaju niske troškove. Uz to, tradicionalna izvozna tržišta za europske rafinerije postaju samodostatna i na meti su novih rafinerija.  Novi propisi Međunarodne pomorske organizacije (IMO-a) za brodska goriva stupaju na snagu sljedeće godine. Stroža ograničenja sumpora imat će velike posljedice i za industriju prerade nafte i za brodarstvo. Na dugoročnu budućnost industrije utjecat će i povećana učinkovitost goriva, stroži propisi o zaštiti okoliša te rast hibridnih i električnih vozila. Svi ovi čimbenici doprinose neizvjesnoj budućnosti. Međutim, MOL vjeruje da će se, kako se bude smanjivala važnost motornih goriva, istovremeno otvoriti nove mogućnosti. Veća proizvodnja sirovina za petrokemiju velika je prilika, uz širenje vrijednosnih lanaca kemikalija te druge proizvode visoke vrijednosti, kao što su mlazna goriva i aromatski spojevi. Do 2030. godine namjeravamo povećati proizvodnju koja nije vezana uz gorivo na 50% ukupne proizvodnje, u usporedbi s trenutačnih 30%.