Vojko Obersnel gradonačelnik je Rijeke još od 2000. U tih 15 godina učinio je Rijeku najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj, što su potvrdila istraživanja o transparentnosti koje je Gong proveo u dva navrata. Obersnel se aktivno uključio u čitav niz organizacija i udruženja koja se bave razvojem lokalne samouprave, decentralizacijom i pozicioniranjem gradova kao nositelja razvoja čitavih regija. Od 2004. je predsjednik hrvatske Udruge gradova.

Ovih je dana, kao prva u Hrvatskoj, osnovana Urbana aglomercija Rijeka. Kako ste uspjeli prvi realizirati tu priču?
Grad Rijeka je, odmah po usvajanju Zakona o regionalnom razvoju koji je temelj za osnivanje aglomeracija, ozbiljno prionuo poslu oko ustrojavanja riječke urbane aglomeracije pa smo prvi i završili. Aglomeracija je ustrojena odlukom Ministarstva regionalnog razvoja, a njezino će djelovanje zasigurno doprinijeti učinkovitijem povlačenju sredstava iz fondova EU pa tako i efikasnijoj realizaciji projekata gradova i općina koji su ušli u udruženje. Naime, aglomeracija je formirana s ciljem učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja. Spomenuti Zakon o regionalnom razvoju donesen je u postupku usklađivanja s uredbom Europske komisije koja se odnosi na jačanje razvoja urbanih područja i stupio je na snagu s početkom ove godine. Prema Zakonu, gradovi iznad 100.000 stanovnika imaju priliku formirati urbane aglomeracije i natjecati se za sredstva strukturnih fondova EU. U Hrvatskoj su to gradovi Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, a s njima se mogu udružiti gradovi i općine čijih barem 30 posto zaposlenih svaki dan odlazi na posao u grad središte. S obzirom na to da na riječkom području već postoji duga tradicija suradnje gradova i općina na infrastrukturnim i drugim projektima odmah smo ideju o urbanoj aglomeraciji prepoznali kao šansu za financiranje mnogih projekata. Stoga sam, već u veljači ove godine sazvao sastanak gradonačelnika i načelnika gradova i općina u okolici Rijeke i time je praktički pokrenuta procedura. Trenutno je u pripremi i Strategija razvoja urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje 2015.-2020. u koju će biti uvršteni projekti pojedinih članica aglomeracije kao i zajednički projekti.

Kakvu korist aglomeracija donosi svojim građanima? 
Prema definiranim ciljevima iz Partnerskog sporazuma i Operativnim programima koje je Hrvatska usuglasila s EU, Urbana aglomeracija Rijeka treba, primjerice, biti u funkciji razvoja ljudskih resursa, razvoja turizma temeljenog na kulturnoj baštini ili pak razvoja održivog urbanog prijevoza i razvoja napredne poslovne infrastrukture. Pri tom naglasak treba biti na integriranim projektima gradova i općina unutar aglomeracije. Opći smisao je razvoj lokalnog gospodarstva i povećanje kvalitete života te time i dodatno jačanje urbanih područja kao generatora razvoja.

Tko je sve ušao u aglomeraciju, tko je bio pozvan a nije ušao i- zašto? 
Proces ustrojavanja Urbane aglomeracije Rijeka zaključili smo s deset članica pa tako aglomeraciju sada čine gradovi Rijeka, Kastav, Kraljevica i Opatija te općine Čavle, Klana, Kostrena, Mošćenička Draga, Lovran i Viškovo.  Ulazak u aglomeraciju odbila su predstavnička tijela Grada Bakra te općine Matulji, Jelenje i Omišalj, što je njihovo pravo i odabir. Zašto su tako odlučili ne mogu sa sigurnošću tvrditi i ne mislim da su razlozi kod svih jednaki. Pretpostavljam da su neke odluke rezultat kombinacije neznanja i nesigurnosti, a ponegdje se radilo i o velikim političkim ambicijama čelnika pred parlamentarne izbore.

Kojim tempom se izvršava Strategija razvoja Grada Rijeke do 2020.?
Grad Rijeka je ušao u drugu godinu provedbe svoje strategije razvoja te time u potpunosti pratimo dinamiku provedbe europskog strateškog dokumenta Europa 2020 za razdoblje 2014.-2020. Iskustva, ali i rezultati su vrlo dobri što potvrđuju i podaci –  tijekom 2014. zabilježen je rast u lokalnom gospodarstvu i turizmu, a to i jest temeljni smisao naše Strategije. Izgrađen je i otvoren novi pogon riječke farmaceutske tvrtke Jadran galenski laboratorij (JGL) vrijedan čak 361 milijun kuna čime je ostvaren jedan od ciljeva strategije – razvoj konkurentnog gospodarstva baziranog na novih tehnologijama. Nastavljena je i izgradnja Sveučilišnog kampusa na Trsatu, a u tijeku su i pripreme za konačnu izgradnju nove Sveučilišne bolnice u Rijeci što je također u skladu sa Strategijom razvoja. No, ponavljam u drugoj smo godini provedbe Strategije i tek će vrijeme koje dolazi pokazati pravi značaj njezine provedbe. 

Kakvi su planovi ako Rijeka postane europska prijestolnica kulture 2020.? 
Rijeka je ušla u drugi krug kandidature. Ako bude izabrana za nositelja te prestižne titule, planovi su iskoristiti naslov kao dodatnu polugu koja će ojačati kulturni sektor u Rijeci, ali i u cijeloj regiji. Dobivanje ove titule može i potaknuti daljnje povezivanje kulturnog sektora s drugim sektorima, prije svega turističkim, u smislu dodatnog razvoja kulturnog turizma te znanstvenim, u smislu razvoja suradnje sa Sveučilištem u Rijeci. Tu je i promocija Rijeke u nacionalnim i međunarodnim okvirima kao grada suvremene, artikulirane umjetničke i kulturne scene, ali i kao 'zelenog grada' prepoznatljivog po očuvanom okolišu i osmišljenom kulturnom krajoliku, privlačnog za posjetitelje i investitore. 

Hoće li prva faza novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu biti dovršena do kraja 2017.?
Riječ je zahtjevnom i kompliciranom projektu i teško je procijeniti hoće li biti dovršen baš do kraja 2017. ili pak koji mjesec kasnije. Kod tako velikih zahvata uvijek su moguće komplikacije, primjerice, zbog dužih perioda vremenskih uvjeta nepogodnih za gradnju ili pak zbog kakvih nepredviđenih situacija koje se nerijetko događaju na gradilištima.Zagrebačko pristanište je izuzetno značajna investicija za daljnji razvoj riječke luke pa tako i riječkog gospodarstva, vrijedna više od 70 milijuna eura. No, izgradnja ovog terminala samo je dio puno šire priče koja uključuje i nove prometnice koje će luku povezivati s riječkom zaobilaznicom, obnovu i rekonstrukciju željezničke pruge te modernizaciju teretnog željezničkog terminala odnosno razvoj Riječkog prometnog pravca.

Na kojim se komponentama projekta Rijeka Gateway radi, koliko je dosad investirano?
Rijeka Gateway ima zadatak razviti lučko-prometnu i urbanu komponentu, a ukupna vrijednost projekta je više od 200 milijuna eura. Lučki dio napreduje u svim segmentima, bilježi se rast prometa, ostvarena je dokapitalizacija Luke Rijeka d.d. čime je osigurano gotovo 400 milijuna kuna za nove investicije, prvenstveno za izgradnju novih skladišnih kapaciteta na području Škrljeva. U tijeku je i spomenuta izgradnja prve faze novog Zagrebačkog pristaništa vrijedne 70 milijuna eura, a osigurana su i sredstva za rekonstrukciju željezničkog kolodvora Brajdica u iznosu od 35 milijuna eura od čega se čak 32 milijuna kuna odnose na bespovratna europska sredstva. No, što se tiče urbane komponente odnosno prenamijene dijela bivših lučkih kapaciteta u novi riječki waterfront, tu, nažalost, još uvijek čekamo rješenja novog Zakona o pomorskom dobru, a što je ključ za raspisivanje natječaja za novog developera za područje Delte i Porto Baroša.  Naime, zainteresirani investitori traže određenu sigurnost svoje investicije, a koncesija, kao trenutno jedini dostupni model upravljanja pomorskim dobrom u koje spada velik dio područja planiranog novog riječkog waterfronta, nije im dovoljno dobro pokriće za tako velike investicije iza kojih  moraju stajati i značajne bankarske garancije. Stoga je rješenje u tome da se izmijeni granica sadašnjeg pomorskog dobra na tom području, a taj je postupak u tijeku. 

U medijima već desetljećima svako malo osvane tekst kako će "riječka luka postati ulazna vrata" za robu iz neke strane, najčešće azijske zemlje. Kada će se to napokon realizirati? 
Riječka luka omogućuje najkraći put brodovima koji s Dalekog Istoka preko Sueskog kanala prevoze terete prema Europi. Zbog toga je bitan razvoj Riječkog prometnog pravca koji, uz razvoj luke, uključuje i novu cestovnu i željezničku infrastrukturu. Kada riječka luka dobije moderan terminal, spomenuto Zagrebačko pristanište uz koje će moći pristati najveći svjetski brodovi i kada taj terminal bude povezan sa zaleđem brzim i efikasnim cestama i prugama, uopće ne sumnjam da će Rijeka zaista i postati, kako kažete "ulazna vrata" za određenu robu iz, primjerice Azije.

Stoji li tvrdnja da će na Zagrebačko pristanište moći uploviti najveći brodovi, koji ne mogu uploviti u Kopar?
Da, to je točno. Prirodna dubina mora je najveća komparativna prednost riječke luke, u odnosu na konkurenciju koju riječka luka ima u susjednim lukama. Naime, riječ je o dubini od čak 20 metara što je znatno više od potrebnog za prihvat najvećih brodova. 

Hoće li po dovršetku tog projekta Luka Rijeka napokon dostići Kopar, a što se već godinama najavljuje? 
Uopće ne sumnjam u to. Globalno tržište je vrlo dinamično i kompanije vrlo brzo prepoznaju sve prednosti u odnosu na konkurenciju.

Kako ste apsorbirali Vladinu poreznu reformu, odnosno smanjenje poreznih prihoda? 
Procjena je prilikom donošenja proračuna za 2015. bila da će se prihodi od poreza na dohodak smanjiti u Gradu Rijeci za oko 50 milijuna kuna na godišnjoj razini. Kao prvu mjeru na prihodovnoj strani smo povećali stopu prireza sa 12 posto na 15 posto. Svjesni smo da to nije popularna mjera, ali su naše procjene i analize pokazale da će za građane ukupni financijski efekt povećanja plaća temeljem zakonskih promjena (unatoč povećanju prireza) biti pozitivan. Planiramo na taj način u proračun uprihodovati 11 milijuna kuna na godišnjoj razini. Također, povećali smo prihode od poreza na promet nekretnina što je posljedica većeg udjela u raspodjeli poreza u odnosu na prije, kao i početka buđenja tržišta nekretnina u ovoj godini, pa očekujemo oko šest  milijuna kuna na godišnjoj razini. Na rashodovnoj strani, prva mjera je bila smanjenje mase plaća zaposlenika gradske uprave i proračunskih korisnika za pet posto ali uz primjenu načela pravednosti tako da su se veće plaće više smanjile, a najmanje plaće se nisu smanjivale. Pored navedenog, predložene su i uštede na brojnim stavkama materijalnih rashoda. 

Jeste li zbog te reforme morali odustati od nekih projekata? 
Morali smo reducirati određene aktivnosti no veliki i važni projekti za razvoj našeg grada se nastavljaju. Primjerice, i dalje ulažemo značajna sredstva u stanogradnju kroz program POS-a te smo do sada izgradili gotovo 400 stanova. Nastavlja se i ulaganje u sportsku infrastrukturu, u razvoj kulture među ostalim i kroz spomenutu kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020., u izgradnju novih vrtića ili pak u različite infrastrukturne projekte i raznovrsne programe koji podižu kvalitetu življenja u našem gradu. Naravno, zadržali smo i zaista jak socijalni program koji značajno nadilazi zakonom propisani minimum, a u tijeku je i realizacija velikih investicija u vodoopskrbu i odvodnju vrijednih oko 2,5 milijarde kuna. Riječ je o višegodišnjim projektima od čega se najveći dio planira financirati bespovratnim sredstvima europskih fondova.

Koliko gostiju očekujete na Riječkom karnevalu 2016.?
Za Riječkog karnevala u idućoj godini očekuje se oko 110.000 posjetitelja, što će naravno ovisiti i o vremenskim uvjetima, obzirom da se dvije najveće manifestacije, a to je Dječja karnevalska povorka i Međunarodna karnevalska povorka  odvijaju na otvorenom, u samom centru grada. Turistička zajednica grada Rijeke već sada zaprima upite za rezervaciju tribina prilikom praćenja Međunarodne karnevalske povorke i to ne samo iz europskih zemalja, već i iz zemalja dalekog istoka.

Kakav je financijski efekt Riječkog karnevala? 
Financijski efekti za grad vidljivi su u povećanom prometu u djelatnosti pružanja usluga smještaja i djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića posebno u vrijeme karnevalskih vikenda (očekivano povećanje od pet posto na lanjskih 6,4 milijuna kuna), te povećanje prihoda trgovina koje prodaju rekvizite za potrebe karnevalskih grupa, autoprijevoznika i drugih. Karneval će iduće godine započeti 17.01. podizanjem Pusta, a završiti 07.02. Međunarodnom karnevalskom povorkom.