Od 64 ustanove u kulturi čije je poslovanje analizirala državna revizija, njih je polovica, 32, dobila uvjetno mišljenje, a Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci jedino je dobilo nepovoljno mišljenje.

Revizori su utvrdili da riječki HNK ni nakon deset godina otkako su ga zadnji put snimali nije korigirao nepravilnosti zbog kojih su mu tada dali uvjetno mišljenje. I dalje tako godišnji program rada nije uskladio s financijskim planom, prihode i rashode ne planira prema izvorima financiranja, nije sredio računovodstveno poslovanje, niti javnu nabavu obavlja propisno. Prihodi su HNK Rijeka 2013. bili 49 milijuna kuna, dok su rashodi premašili 50 milijuna. 

Putni nalozi, najamnine…
No, utvrđeno je još štošta, pa tako i da je iz blagajne podizan novac bez poveznice s osnovom za koji se podiže. Konkretno, podizalo ga je pet zaposlenika jednom ili više puta mjesečno u iznosima od 700 do 5000 kuna kao akontacije za cestarine, ali i za plaćanje potrošnog materijala i rekvizita. Pokazalo se i da je ugostiteljski objekt od 82 kvadrata u kazališnoj zgradi bez suglasnosti Grada i provedenog natječaja 2011. dan u podzakup te da HNK pokriva sve troškove, a od najma godišnje ostvari tek 27 tisuća kuna.

Mala cijena najma pravdana je pak ulaganjem u obnovu i opremu, što je opet nepropisno provedeno. Glumci su, pak, radili bez suglasnosti intendanta izvan kazališta, a kazalište je isplaćivalo i dodatke uz plaće mimo kolektivnog ugovora, i to za 16 radnika stalne, a za 110 povremene dodatke. Najveći pojedinačni dodatak iznosio je 33 tisuće kuna. U poslovnim knjigama ne vodi se, pak, pola milijuna kuna rashoda po sudskoj presudi iz radnog odnosa i za autorske honorare, a još veći iznosi, više od dva milijuna kuna, potencijalnih obveza po novim ugovorima i sudskim sporovima nema u izvanbilančnim evidencijama.

Nema ni evidencije putnih naloga, dok su dva službena osobna vozila neopravdano korištena, a s druge strane dvije zaposlenice su za korištenje svojih vozila u službene svrhe dobile više od 20 tisuća kuna.  Kazalište je platilo i više od 100 tisuća kuna za prijevoz autoprijevozničkom obrtu u vlasništvu svog zaposlenika iako ima svoje teretno vozilo, te putnički i teretni kombi.

Revizori predbacuju Riječanima neracionalno ponašanje, razmetanje u visini honorara i troškova reprezentacije, a sporno im je i davanje bez naknada na korištenje stanova kazališta te plaćanje najma stanova, hotela i prijevoza vanjskim suradnicima, posebice u uvjetima manjka prihoda. Nezadovoljni su i što se računovodstveno poslovanje obavlja putem šest međusobno odvojenih programa, pa kadrovska evidencija, primjerice, nije informatički povezana s obračunom plaća i ugovora. 

Novi zadaci za Riječane
Ukupno, riječkom su HNK-u dali petnaestak zadataka, a novo vodstvo s Oliverom Frljićem na čelu u odgovoru na nalaz revizorima kaže kako ne može odgovarati za nepravilnosti u poslovanju prije svog dolaska, za mandata bivše intendantice Nade Matošević Orešković, ali ni u prvim mjesecima u kojima se osjećaju negativni efekti. Većinu nepravilnosti Frljić najavljuje ukloniti već u ovoj godini, najkasnije do kraja 2016., ali će to po njegovoj procjeni zahtijevati i dodatno zapošljavanje u HNK. Uvjetno mišljenje revizora dobili su, pak, HNK u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Šibeniku, ali i zagrebačka kazališta ZKM, Komedija, Gavela i Kerempuh, kao i Koncertna dvorana V. Lisinski. U tom su društvu i Hrvatski državni arhiv, Knjižnice grada Zagreba, Dubrovačke ljetne igre, Muzej Ivana Meštrovića u Splitu…

Uprihodili ukupno 882 mil. kuna

Veći prihodi od ulaznica, suvenira…

Glavni problem kulturnih ustanova revizori vide u nerealnim financijskim planovima, koji nisu usklađeni s državnim i proračunima gradova iz kojih se najvećim dijelom financiraju. Ukupan im je prihod 2013. bio 882 mil. kn, 1 posto manji nego godinu ranije. Glavnina, 79 posto, prihoda dolazi iz proračuna, te još 5 posto iz pomoći od subjekata unutar opće države. No, zbog štednje su ti iznosi 2013. osjetno pali, a porast prihoda kulturnjaci bilježe iz vlastitih aktivnosti, pa im je od ulaznica bio veći za 16 posto (61 milijun kn), a od prodaje suvenira i publikacija 4 posto (78 milijuna). No, i rashodi su im rasli za 0,7 posto i dosegnuli 895 milijuna kuna.