Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. po prvi put ima na raspolaganju milijardu kuna koji su prvenstveno namijenjeni za energetsku obnovu kuća i višestambenih zgrada, najavio je voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u FZOEU Mladen Ilijević, jedan od panelista na temu Put u budućnost. Moderator je bio Tin Bašić, suosnivač platforme Zgradonačelnik.hr, a u raspravi su sudjelovali i direktor Tetide Simon Ferjuc, zamjenik ravnatelja REGEA-e Velimir Šegon, direktor VSB Obnovljiva Energija Hrvatska Ante Renić, savjetnica Uprave HROTE-a (Hrvatski operater tržišta energije) Dubravka Brkić te predstojnik Zavoda za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Hrvoje Pandžić.

Što se valja iza brda?

”Hidropotencijal nas izvlači, a postrojenja su sve starija i traže ulaganja te je ugrožen njegov potencijal temeljem klimatskih promjena: To je ono što se valja iza brda, ujedno i motiv za ulaganja”, kazao je Renić istaknuvši problem 55-postotnog uvoza električne energije kao i proizvodnju iz fosilnih goriva, što je sve volatilno i skupo. Prema Šegonu, danas smo predzadnji u EU po instaliranoj snazi solarnih elektrana po stanovniku, prva je Nizozemska, a slijedi Njemačka. Slovenija ima šest puta više od nas po ovom pokazatelju, a riječ kao što je “tragedija” za ovo stanje vrlo je prikladna, naglasio je Šegon, dodajući da praksa pokazuje da je slično i kod biomase.

”Neracionalno trošenje javnog novca naš je poznat problem, no potpuno pogrešna poruka koja se sad šalje u vezi cijene je još gore od toga. Što znači cijena od 40-ak lipa po kilovatsatu struje nego poruku građanima koja glasi da ne moraju ništa brinuti, tj. da ne moraju stavljati sunčane elektrane i slično, jer će električna energija biti i dalje jeftina. Upravo suprotno, naime, ova kriza zahtijeva zajednički odgovor svih nas i svi moraju podnijeti svoj teret. Građane se mora motivirati na ulaganja”, izričit je Šegon. Fond je putem javnih poziva u zadnjih pet godina isključivo za fotonaponske elektrane poticao projekte za 3500 obiteljskih kuća, međutim, prema Ilijeviću, za poziv iz 2020. nije bilo interesa za 45 milijuna kuna na raspolaganju i nismo ih potrošili, rekao je. Sad imamo 95 milijuna kuna, ali je interes dramatično skočio te ćemo ih sve potrošiti.

S porastom cijene električne energije, 67 povlaštenih proizvođača odlučilo je raskinuti ugovor s HROTE-om te se na iste kojima je ostalo oko četiri godine do kraja ugovora odnosi trećina proizvedenih teravatsati iz OIE. Međutim, sredstva koja su planirana za njih mogu se usmjeriti na nove ugovore i tehnologije, kazala je Brkić iznoseći kako će očekuju novi propisi koji će omogućiti ubrzanje administrativne procedure za projekte OIE.

Najcitiraniji hrvatski znanstvenik u energetici u svijetu Pandžić kritizirao je sustav poticaja temeljem naknade koje za OIE potrošači plaćaju jer su se financirali projekti koji nisu bili ekonomski opravdani. “U potpunosti treba prijeći na komercijalno financiranje tih projekata”, kazao je Pandžić.

Prema Reniću, odluke možemo donijeti kratkoročno, ali ne možemo brzo dobiti rezultate.

”Nama su potrebne brze odluke, ali ono što odlučimo danas, ima efekt 5 do 7 godina. Što se otkupnih cijena tiče, ne može se stare projekte koji su vrijedni stotine milijuna eura izbaciti iz sustava poticaja, i to retroaktivno, jer bi to bila loša poruka investitorima. Novi projekti, pak, ne stvaraju trošak za državu, ali da bi banke financirale takve projekte moraju imati sigurnost da cijena u tom periodu neće pasti, što bi značilo da su potrebna određena jamstva države. Za zakon o tržištu električne energije moram reći da je fantastičan, ali nismo zadovoljni brzinom kojom se implementira u praksi,. Podzakonski propisi kasne i jedan dobar zakon ne može se danas primijeniti u praksi”, upozorio je Renić.

Trajni poziv?

Može li se očekivati trajni poziv Fonda za obnovljivce, jer bez subvencija građani u većem broju neće moći realizirati takve projekt? Ilijević smatra da ćemo sigurno doći u situaciju da na razini jedne godine budemo blizu potražnje i raspoloživih sredstava, što će značiti i trajno otvoreni poziv. Uz pitanje što poduzetnici mogu napraviti da se odmaknu od fosilnih izvora, bitno je i pitanje što smo propustili, a što smo trebali napraviti, pa je tako Šegon podsjetio na to da je 2001. donesen paket od pet energetskih zakona koji predviđaju da se treba donijeti strategija energetskog razvoja i program provedbe, kao i da Vlada treba jednom godišnje obavijestiti Sabor o učinjenom.

Čarobnog štapića nema, a Tetida je već ušla u vodikove tehnologije, i ima šest projekata na stolu. Prema tvrdnjama direktora, to je projekt za samoodrživ otok Vis, zatim za ACI koji ide u kompletnu rekpnstrukciju u sklopu čega i u energetsku obnovu, a treći projekt s velikim potencijalom krenuo je proteklog tjedna jer se jedan otok, inače veoma svjestan budućnosti u kojoj dolaze auti na struju i vodik, odlučilo na projekt proizvodnje energije iz morskih valova.

”Imamo veliki potencijal, projekti su tu i idemo u operativu” najavio je direktor Tetide Simon Ferjuc koji je ukazao na potrebne brze administrativne procedure.

Prema Renić, od 1. siječnja 2023. očekuju se novi trendovi slijedom promjena portfelja HROTE-a zbog raskida ugovora, dok je proizvodnja energije iz biomase već jednaka onoj iz vjetroelektrana koje su time izgubile prednost. Preusmjeravanje poticaja s ugovora koji su izašli iz sustava u nove tehnologije ići će između ostalog u sunčane elektrane sa spremnicima, vodik kao i utiskivanje metana u plinsku mrežu.