Hrvatskom ribarstvu i sektoru akvakulture do 2020. za investicije i održivi razvoj raspoloživo je 348,7 milijuna eura, od kojih iz blagajne Europske komisije stiže 252,6 milijuna eura, a ostatak iz nacionalnog proračuna.

Operativni program ribarstva, najvažniji strateški dokument za budućnost tog sektora, temeljem kojega će se financirati novi projekti, jučer je javno predstavljen u nazočnosti Humberta Gambsa, direktora Uprave za Mediteran i Crno more Opće uprave za pomorstvo i ribarstvo Europske komisije, potpredsjednika Vlade RH Branka Grčića i ministra Tihomira Jakovine te brojnih predstavnika ribarske, strukovne i znanstvene zajednice. Program je u veljači poslan u Bruxelles na ocjenu, a već 5. studenoga dobio je zeleno svjetlo za primjenu.

Moguće je povlačenje novca kroz 36 mjera koje uključuju cjelokupni sektor ribarstva, od slatkovodnog i morskog uzgoja i izlova, preko ribarske infrastrukture sve do razvoja lokalnih zajednica i područja ovisnih o ribarstvu, a prvi natječaj, najavio je pomoćnik ministra za ribarstvo Ante Mišura, bit će objavljen već idući tjedan. Samo za ribarsku infrastrukturu, primarno luke i iskrcajna mjesta, rezervirano je 50 milijuna eura. "Novca sada imamo, no da bi se raspoloživa sredstva namjenski potrošila, uvelike smo ovisni o suradnji s lokalnom i regionalnom samoupravom, u čijoj su ovlasti prostorni planovi i izdavanje građevnih dozvola", naglasio je Mišura pozivajući na partnerstvo i suradnju.

Direktor Ribnjačarstva Poljana Milan Božić ocjenjuje da je operativni program povijesna prilika za rekonstrukciju i ribarstva i akvakuture. "Tržište imamo, na razini EU čak 65 posto konzumirane ribe je uvoz iz trećih zemalja, a u 35 posto količine koju proizvedu sve članice 25 posto odnosi se na izlov, a 10 posto na uzgoj. Samo da povećamo potrošnju ribe u Hrvatskoj za kilogram po stanovniku i to nam otvara prostor za rast proizvodnje", iznio je Božić ističući kako je ovo poslovni izazov na koji nitko od poduzetniak ne smije ostati imun.

Krstina Mišlov iz kaljske tvrtke Mišlov koja zastupa interese hrvatskih ribara u Savjetodavnom vijeću za Mediteran (MEDAC) smatra da europskim novcem treba što prije potaknuti što više novih investicija. U razvoj ribarstva te posebice u preradu ribljih proizvoda, podsjetila je, u proteklih 10-15 godina investirano je gotovo dvije milijarde kuna, što je pomoglo opstanku mnogih ruralnih područja kroz otvaranje radnih mjesta i zapošljavanje lokalnog stanovništva. Godinama sustavno štitimo zalihe u podmorju, pa se i u izradi regionalnog plana o održivom ribarstvu u Jadranu koji ćemo kreirati s Talijanima i Slovencima moraju primijeniti ista pravila, smatra Ivan Birkić iz HGK.