Bez logistike nema konkurentnosti, ona je ta koja stvara prednost u gospodarstvu”, kazao je Krešimir Buntak, pročelnik Odjela za logistiku i održivu mobilnost na Sveučilištu Sjever na početku B2B susreta i konferencije ‘Logistika u suvremenom poslovanju’.

Hrvatska ima izniman strateški položaj kao EU država na raskrižju sa zapadnim balkanom, ali se izdvaja i po rastu skladišnih prostora. U zemlji se trenutačno gradi dodatnih 1,3 milijuna četvornih metara skladišnih kapaciteta ili su u fazi dobivanja potrebnih dozvola.

Kralježnica gospodarstva
“Logistika se posebno iskazala kao važna u nedavnim krizama poput pandemije, jer smo tada pokazali da smo kralježnica gospodarstva. U Hrvatskoj su trenutačno među najvećim investicijama per capita u Europi i zato imamo posebnu odgovornost pametno voditi naše kompanije”, naglasio je Petar Šimić, predsjednik Udruženja otpremništva i logistike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Šimić je napomenuo kako su sigurnost i trgovina u prošlosti možda bili više razdvojeni, no danas postaju povezano strateško pitanje, posebice u svjetskoj trgovini kojim ovih dana vlada rast trgovinskih restrikcija i carinski problemi, koji špeditere ne vesele, jer oni, podsjeća Šimić, ne žive od visine carine, nego broja pošiljaka.

“Zbog nesigurnosti danas se naručuje puno više, za slučaj da sutra skoče carine. Neizvjesnost uvijek dovede do toga da brojne svjetske kompanije povećavaju zalihe, jer ne znaju u kojem smjeru će ići trgovinski rat. Lako je pretpostaviti da će se ponovo dogoditi inflacija”, komentirao je Šimić. Kao predstavnik sektora, Šimić također apelira da je potrebno omogućiti logistici kandidiranje za EU fondove i za nacionalne porezne olakšice, kao što je slučaj u drugim djelatnostima.

Dominatni trendovi
Velika pozornost tijekom konferencije stavljena je na intralogistiku, segment industrije koji obuhvaća planiranje, upravljanje i optimizaciju unutrašnjih tokova materijala, robe i informacija unutar poslovnog sustava, primjerice skladištenje, transport i distribucija unutar tvrtke.

“Veća efikasnost i efektivnost unutar tvrtke postiže se kroz automatizaciju i digitalizaciju procesa, optimizacijom skladištenja i unutarnjeg transporta, kao i korištenjem novih alata poput AI i analitiku za predikativno planiranje”, pojasnio je Goran Đukić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Trendovi koji trenutno vladaju intralogistikom su automatizacija i robotizacija. Automatizacija mijenja skladištenje kroz automatizirane skladišne sustave (ASRS), unutarnji transport kroz transportne staze i automatski vođena vozila. Budi se i robotizacija, ali na kolaborativni način koji omogućava rad robota uz ljude, a ne umjesto njih.

Kriptoimovina

Nova pravila za kriptoindustriju: Što trebate znati o licenciranju?

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Sigurnosni sustavi, koji uključuju pametne senzore i AI video analizu, dodatno pomažu lakšem osiguranju. Predviđa se da će globalna vrijednost robotike doseći 15.792 milijuna eura do 2030. godine. Prošle godine prvi humanoidni roboti su počeli raditi u skladištima zajedno s ljudima. Umjetna inteligencija također je sve prisutnija. Prema prošlogodišnjim podacima Eurostata, oko 13 posto poduzeća u Europskoj uniji koristilo je barem jednu AI tehnologiju.

Korištenje AI tehnologija bilo je najzastupljenije u velikim poduzećima, dok umjetnu inteligenciju manje i srednje tvrtke koriste upola manje. Umjetna inteligencija najviše se koristi za analizu pisanog jezika (6,88 posto), generiranje pisanog ili govornog jezika (5,41 posto), te prepoznavanje govora (4,78 posto). No Đukić upozorava kako logistika, još uvijek ne primjenjuje AI dovoljno.

“Logistika je trenutno na svega 16 posto primjene umjetne inteligencije, a samo jedan posto poduzeća koristilo je AI za autonomno kretanje robota ili vozila”, rekao je Đukić.