Vlada je nacionalnim programom reformi usvojenim u veljači predvidjela smanjenje broja agencija za 20 posto, što znači da bi od 50-ak agencija trebalo biti ugašeno ili pripojeno nekoj drugoj instituciji njih 10.

Na popisu kojeg je Vlada usvojila prošli tjedan, taj je cilj, pak, višestruko premašen. Popis koji je predstavljen, naime, sadrži ukupno 54 agencije i zavoda, a brojka uključuje i tvrtke-kćeri velikih državnih kompanija kao što su HEP, Hrvatske vode i Hrvatske šume, pa u svakom slučaju brojke nadmašuju postavljeni vladin cilj. Ambiciozni plan, međutim, vjerojatno će doživjeti značajne korekcije, a možda će i cijela reforma završiti i fijaskom kao i neki raniji slični virtualni pokušaji prekrajanja institucija, jer se na papiru našlo niz onih koje zapravo ne mogu biti pripojene ministarstvima. Takav je slučaj DAB, kojeg se predviđa pripojiti Ministarstvu financija, doduše uz ogradu da će se za to morati stvoriti formalno-pravni uvjeti. Međutim, one se ne mogu stvoriti jer institucije poput DAB-a nigdje u svijetu nisu dio ministarstava.

Štoviše, na globalnoj razini su od Basel Committee on Banking Supervision i International Association of Deposit Insures propisana osnovna načela osiguranja depozita kojih se pridržavaju sve države u svijetu i jedno od osnovnih načela je da sustavom osiguranja ne smije upravljati politika niti vlada, već mora biti samostalna institucija. DAB se, osim toga, ne financira preko proračuna, a u hrvatskom slučaju DAB nije samo osiguravatelj depozita, nego i sanacijsko tijelo, što po europskim direktivama podrazumijeva potpunu odvojenost od ministarstava zbog mogućeg sukoba ovlasti i odgovornosti. Sličan slučaj je i Centar za restrukturiranje i prodaju, pravnog nasljednika AUDIO-a i nekadašnjeg HFP-a, kojega se sada kani pripojiti Ministarstvu državne imovine.

Prije pet godina kada je reformu tog sustava osmišljavao Mladen Pejnović, i on je imao sličnu ideju, da se osnuje samo Državni ured za upravljanje državnom imovinom, ali se vrlo brzo morao korigirati i osnovati i CERP, jer poslovi koje ta institucija obavlja ne može provoditi državni ured ili ministarstvo, nego izvanproračunski korisnik. CERP je kao sljednik HFP-a ima i silne obveze prema bankama i državnim institucijama, koje prema posljednjim dostupnim podacima prelaze 3 milijarde kuna i koje bi spajanjem s ministarstvom postale dio državnog proračuna i povećale bi javni dug. Osim toga, poslove trgovine na tržištu kapitala ne obavljaju ministarstva, što znači da bi se vjerojatno u drugom koraku nakon CERP-a moralo osnovati novu agenciju ili tvrtku, a moguće bi se išlo i na angažiranje brokerskih kuća.

Agencija za regionalni razvoj po Vladinom planu pripojit će se od početka 2019. Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Istu se Agenciju proteklih godina pokušavalo u sličnim reformskim programima "utopiti" u Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje projekata EU. No, kako se preko agencija odvija transfer novca iz europskih fondova (u slučaju ARR-a upravlja se IPA programima prekogranične suradnje sa susjednim državama u financijskom razdoblju 2014.-2020.), u komunikaciji s Bruxellesom zaključeno je da bi promjena statusa agencije iziskivala reakreditacije nužne za upis u sudski registar, što bi usporilo započete projekte. Ta procedura trajala je dvije i pol godine da bi se od ideje odustalo početkom ove godine. Možda najapsurdniji prijedlog u ovom paketu jest gašenje, odnosno pripajanje Agencije za investicije i konkurentnost resornom Ministarstvu gospodarstva.

Ta je agencija, naime, prvi puta ugašena 2000., netom nakon što je počela funkcionirati, da bi ju se nakon toga tri puta iznova ustrojavalo. Sada je konačno stavljena u pogon, premda su joj posljednjih godina "natovarene" neke agencije koje su ocijenjene viškom (Agencija za javno-privatno partnerstvo, Centar za praćenje energetskog sektora i investicija), no po najnovijem planu Hrvatska će biti vjerojatno jedina zemlja koja nema agenciju specijaliziranu za pomoć ulagačima i promociju ulagačkih kapaciteta, nego će te poslove raditi službenici Ministarstva gospodarstva. Velik dio nove agencijske reformacijske križaljke zapravo se odnosi na male tvrtke-kćeri velikih državnih monopolista, pri čemu pojedine nemaju nikakvih poslovnih aktivnosti.

Takvi su slučajevi Natura Silvae Projekt koju su Hrvatske vode osnovale 2016. i lani, prema podacima Poslovna.hr nije imala prihode. HEP-ova tvrtka Novenerg, koju će se do kraja godine kao velik administrativni pothvat prenijeti u HEP grupu, osnovana je 2015., nema zaposlenih i lani je ostvarila 865 kuna ukupnih prihoda. HEP će formalno umanjiti broj projektnih tvrtki za njih ukupno šest (još i HEP-Nastavno-obrazovni centar, Program Sava, Plomin holding, HEP-Opskrba plinom i Hrvatski centar za čistiju proizvodnju). Hrvatske vode takav su zadatak dobile za svoje tvrtke HV-Hidrotehnički objekti, HV-Jadranski projekt i Vodoprivredne uslužne djelatnosti, a Hrvatske šume – HŠ Consult, Natura Silvae projekt, Rasadnik Pilet i Šumska biomasa u likvidaciji. HŽ-ove tvrtke imaju zadatak pozabaviti se svojim portfeljem, pa HŽ Putnički prijevoz treba preuzeti putničku agenciju Croatia Expres, koja je inače u vlasništvu HŽ Infrastrukture.

HŽ Cargo inkorporirat će svoj AGIT, a njegova druga tvrtka, Održavanje vagona preuzet će mu, pak, RZV iz Čakovca i RPV iz Slavonskog Broda. Zacijelo će pažnju posebno izazvati najava ukidanja Tvornice željezničkih vozila Gredelj u stečaju, tvrtke koja i u tom statusu solidno posluje sa sadašnjih 400-njak zaposlenih. A na prodaju Vlada obvezuje Hrvatske pošte koje bi do kraja godine trebale na bubanj staviti tvrtku HP-Produkcija, koja na hrvatskom tržištu realizira projekt EvoTV. Lani je tvrtka ostvarila prihod od 32 milijuna kuna, posluje pozitivno i ima oko 30 zaposlenih.

Bedastoća je, pak, da se očito neuspješan projekt tvrtke Nacionalna veletržnica s dva zaposlena pripaja Ministarstvu poljoprivrede. A kako bi vladina reformska lista bila bolje popunjena, na njoj su se našli i primjerice dva vladina ureda koje će se prebaciti u ministarstva, pa će Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga prijeći u srodan ured u Ministarstvu zdravstva, dok ured za razminiranje ide u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. No, ono najvažnije, kakvi su konkretni učinci takvog preslagivanja u vladinoj odluci nema. Niti riječju se ne spominju podaci o broju ljudi koji su sada namješteni u ustanovama i tvrtkama koje se gasi i financijskim učincima koje se očekuje postići. Oni će, prema najavi ministra uprave Lovre Kuščevića biti naknadno utvrđeni.