U Hrvatskoj se rado eksperimentira novim tehnologijama i usvajaju novi proizvodi; znaju to i banke koje ovdje iskušavaju nova tehnološka rješenja. Ne čudi stoga da preko 150.000 građana koristi fintech aplikaciju Revolut koja je zagrizla na najlukrativniji dio bankarskog kolača, onaj transakcijskih plaćanja.
Ambicije Revoluta tu ne staju pa je odnedavno dostupna i Revolut Bank koja će prikupljati depozite, no neće odobravati kredite. S podizanjem priče na razinu (gotovo) klasičnog bankarstva, a to je prikupljanje štednje od šire javnosti, a i sve češćim zahtjevima da se omogući i isplata plaća, postavlja se pitanje je li novac siguran i tko za njega garantira?
Tu se stvari kompliciraju. Iz Hrvatske agencije za osiguranje depozita, donedavnog DAB-a, u koju domaće banke uplaćuju stotine milijuna kuna premija osiguranja da u slučaju ako neka od njih propadne s njom ne kolabira povjerenje u ostale, rezolutno odgovaraju da oni s Revolutom – nemaju ništa.
“Radi otklanjanja dvojbe vezano uz aktualne medijske objave o poslovanju globalne financijske platforme Revolut kao kreditne institucije u Hrvatskoj i zaštiti klijenata Revolut Bank putem sustava osiguranja depozita obavještavamo građane da Revolut nije članica hrvatskog sustava osiguranja depozita”, poručuju iz Agencije.
“S obzirom na to da se reklamira kako jest pokriven sustavom osiguranja depozita, najvjerojatnije se radi o članstvu u sustavu osiguranja depozita u kojoj kompanija ima registrirano sjedište. Zatražili smo od Revoluta informacije kako bismo utvrdili kojem sustavu osiguranja depozita pripadaju te ćemo o istom bez odgode obavijestiti javnost”, kažu.
Revolut je iz malog fintecha koji su 2014. osnovali Nikolay Storonsky i Vlad Yatsenko lani premašio 12 milijuna korisnika, najviše u Europi i SAD-u. Valuacija mu je dosegnula 5,5 milijardi dolara, još uvijek posluje s gubicima, a među ulagačima su poznata imena poput DST Globala, Index Venturesa, Balderton Capitala.
Premda su mediji pisali da je Revolut pod povećalom zbog dozvoljavanja ilegalnih transakcija, kompanija je dematirala kontroverze oko problema s propisima o sprečavanju pranja novca.
Revolut pak svojim korisnicima oglašava da im je novac siguran. O tome jesu li sredstva koja su povjerili Revolutu u slučaju financijske havarije osigurana, međutim, ovisi o sitnim slovima iz ugovora.
Iza tog fintecha stoje tri pravne osobe: Revolut Payments UAB i Revolut Bank UAB registrirani su u Litvi, a originalni Revolut LTD u UK-u (no tamo nema dozvolu za banku) pa odgovor na gornje pitanje ovisi o tome gdje je korisnik prijavljen.
Revolut Payments i Revolut LTD su institucije za elektronički novac obvezne ‘štititi’ novac klijenata. “Štititi’ znači odvajanje sredstava klijenata od naših vlastitih sredstava i njihovo držanje na zasebnom računu kod kreditne institucije. Sredstva na ovom odvojenom računu držimo u vaše ime.
Kao ovlaštena institucija, Revolut štiti vaša sredstva u skladu s regulatornim zahtjevima”, pojašnjavaju. Ta zaštita postoji u slučaju da Revolut postane insolventan pa korisnik svoja sredstva može tražiti s tog odvojenog računa pri čemu se potraživanje namiruje prije drugih vjerovnika.
I onda slijedi ograda: “Budući da je račun koji imate kod nas račun elektroničkog novca (nije bankovni račun), vaš novac nije zaštićen litavskim osiguranjem depozita kojim upravlja Državno osiguranje depozita i ulaganja”, pojašnjavaju. Gotovo identično je i za korisnike pod londonskim kišobranom uz napomenu da novac nije obuhvaćen (tamošnjom, op.a.) shemom za osiguranje depozita.
Više od 150.000 ljudi iz Hrvatske koje je privukla jednostavnost plaćanja i ‘user-friendly’ aplikacija zasigurno će mnogi u par klikova postati korisnici Revolut banke.
Ona je registrirana kao specijalizirana banka na temelju dozvole središnje banke Litve, a zahvaljujući europskoj financijskoj putovnici u Hrvatskoj su joj otvorena vrata za poslovanje. Za razliku od 20 domaćih banaka i tri stambene štedionice nije pod nadzorom Hrvatske narodne banke već središnje banke Litve koja je dio ECB-a.
Depozitni računi
Štednja njezinih klijenata ulazi u litavski sustav osiguranja depozita na čijem je čelu državni pandan DAB-u. “Osigurana su sredstva koje korisnici drže na depozitnim računima otvorenima u Revolut Banku. Sredstva korisnika na na računima elektroničkog novca bit će prebačena na depozitne račune kad nadograde korištenje na Revolut Bank”, odgovorila nam je Ingrida Daunaraviciene iz Komunikacija Revoluta.
Vrijedi naglasiti da u litavskom sustavu vrijede ista, paneuropska, pravila kao u svim članicama EU-a, uključujući i Hrvatsku. Osigurana je štednja do 100.000 eura po pojedinom klijentu bez obzira na broj računa i visinu ukupnog povjerenog novca nekoj banci, a isplata u eurima slijedi u roku 10 radnih dana (i kraće ovisno o datumu bankrota).
Može se isplatiti i veći iznos, no samo ako se radi o novcu od prodaje stambene nekretnine najviše šest mjeseci prije propasti banke, nasljedstvu, životnom osiguranju, isplati osiguranja ili kompenzacije za slučaj smrtnog slučaja na radu ili ozljede zbog nasilnih zločina.
Crni scenarij
U crnom scenariju korisnici Revolut Banka iz Hrvatske morali bi se obratiti u Litvu, osim ako se ne registrira podružnica u Hrvatskoj.
“Za sada možemo potvrditi da Revolut Bank nije članica hrvatskog sustava osiguranja depozita, a ukoliko se registrira kao banka u Hrvatskoj onda će morati biti članica našeg sustava što sada nije slučaj”, kazala je Poslovnom dnevniku direktorica DAB-a Marija Hrebac uz napomenu da u Agenciji još čekaju odgovore HNB-a i Revoluta.
Ostali, a to je zasad još velika većina, kojima je Revolut modus plaćanja uz niže troškove od bankarskih, zgodna aplikacija za kontrolu osobnih financija (gdje dosta domaćih banaka još kasni s dobrim rješenjima), kupnju kriptovaluta i dionica, putno osiguranje pa i način štednje mimo računa u banci, mogu se samo nadati da im osiguranje depozita neće zatrebati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Revolut je opasna igra, a vaš novac na njihovom računu daleko je od sigurnosti bilo koje pravne regulative, a što i sami na svojim stranicama navode i gornji tekst je isto potvrdio.
Dodatan problem je provjera vašeg novca na njihovom računu. Isti novac, ako je veći od recimo 20tEU provjeravati će svaka 3 mjeseca ili rjeđe, te svaki put iznova tražiti istu dokumentaciju . Posebno iritira što ozbiljne dokumente šaljete jedino nekom avataru bez imena i prezimena i to putem chata, a dok ne dostavite blokiraju vam novac i chat. Drugo sredstvo komunikacije ne postoji. U radu usluga bez problema griješe pa samo u jednom trenutku obrišu sav vaš novac s računa ili vam dodaju još toliko koliko ste imali. Slijedeći dan to isprave, ali do tada blokada vašeg računa. Trgovanje dionicama preko Revolut posebno je rizično. Nalog kupnje i prodaje radi po nečijoj volji, a ne trenutku zadavanja naloga, ako ste kupili dosta dionica kao dugorčni investitor i u međuvremenu ne želite ispuniti njihov jedan od 1000 besmislenih zahtjeva, natjeraju vas da prodate dionice pošto poto i zatvore vam trgovanje. Kod velikih padova ili skokova dionica obvezno im se program zamrzne bez iznimke, a što govori da uopće ne kupujete dionice već udjele. Tehnička podrška često pribjegava lažima i bez problema pisano iznesu obmanu. Čest problem je uopće konekcija aplikacije, a time i sav novac na Revolutu, te dokle se ne uspijete ponovo konektirati znaju proči i 2 mjeseca samo tako.
Više se ponašaju kao uličari balkanskih manira.
P.S. Kad su pare na Revolutu barem nema straha da ih jednog dana jednostavno nece biti, onako, iz cista mira. Jer je netko s “vjerodostojnom ispravom” koju Vi u zivotu niste vidjeli odlucio ovrsiti sredstva. Pa raspravljaj o tome da li si u pravu ili ne… radje riskiram potrebu za komuniciranjem s litavskim DAB-om.
I, u cemu je problem? Javiti se u Litvu za ostvarenje svojih prava u slucaju da se ostvari najcrnji scenarij ili “bankariti” s lokalnim lihvarima koji obican transakcijski racun + internet bankarstvo naplacuju 30 kn/mj (npr. ZABA)? Da ne govorimo o kvaliteti usluge, tecajnim razlikama (ogromne su!) i sl.
U slucaju da Revolut (Bank) i propadne, zar je toliko tesko u danasnje doba iskomunicirati neke stvari s drugom (razvijenijom, pogotovo tehnoloski!) drzavom od Hrvatistana, pa nije da ce u Litvi netko traziti pecat?
Uključite se u raspravu