Republika Hrvatska, koja je već postigla značajan napredak u svom međunarodnom pozicioniranju kroz članstvo u Europskoj uniji, europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, sada se nalazi pred ostvarenjem posljednjeg strateškog cilja – punopravnog članstva u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Pristupanje toj prestižnoj međunarodnoj organizaciji predstavlja ključan korak u daljnjem jačanju međunarodnog položaja Republike Hrvatske i osigurava stabilan okvir za gospodarski rast, razvoj i prilagodbu globalnim standardima.
OECD i Hrvatska
Cilj je OECD-a, kao organizacije koja okuplja 38 najrazvijenijih zemalja svijeta, promicanje politika koje poboljšavaju ekonomski i društveni prosperitet diljem svijeta. Republika Hrvatska još je 2017. godine podnijela službeni zahtjev za članstvo u OECD-u, što je bio prvi korak prema ostvarivanju tog strateškog cilja. Pregovori o pristupanju započeli su u srpnju 2022. godine, a Vlada Republike Hrvatske najavila je da bi cijeli proces trebao biti dovršen do kraja 2025., s ambicijom da formalno članstvo bude realizirano 2026. godine.
Pristupanje OECD-u zahtijeva temeljitu prilagodbu pravnog, institucionalnog i regulatornog okvira Hrvatske. Jedno od ključnih područja procjene jest sustav korporativnog upravljanja u Republici Hrvatskoj i njegova usklađenost s Načelima skupine G20 i OECD-a o korporativnom upravljanju (G20/OECD Principles of Corporate Governance). Ta načela predstavljaju međunarodni standard za korporativno upravljanje, koji usmjerava zakonodavna tijela država članica u unaprjeđenju njihovih pravnih, regulatornih i institucionalnih okvira s ciljem poticanja transparentnog i odgovornog poslovanja društava, posebice onih čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređenim tržištima.
Revizija Načela skupine G20 i OECD-a: Novi izazovi i fokus na održivost
Načela skupine G20 i OECD-a o korporativnom upravljanju prošla su sveobuhvatnu reviziju u razdoblju 2021. – 2023. kao odgovor na nove izazove, uključujući ubrzani razvoj tržišta kapitala, digitalizaciju poslovanja te sve prisutniju potrebu za održivim gospodarskim razvojem u kontekstu klimatskih promjena.
Temeljni su ciljevi revizije načela olakšavanje pristupa društvima financiranju na tržištu kapitala, poticanje inovacija i povećanje produktivnosti, uz istovremeno promicanje politika korporativnog upravljanja koje podržavaju održivost i otpornost. Održivo poslovanje postalo je ključno za dugoročni uspjeh društava, a novo poglavlje o održivosti i otpornosti u Načelima skupine G20 i OECD-a pruža jasne smjernice kako upravljati rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena, kao i kako se prilagoditi drugim izazovima za održivost.
Posebna pažnja posvećena je obvezama društava prema održivom razvoju, pri čemu se naglašava važnost transparentnog izvještavanja o napretku prema postavljenim ciljevima održivosti. Očekuje se da društva redovito informiraju dioničare i javnost o ispunjenju ciljeva povezanih s održivosti, kao i o eventualnim izazovima ili neuspjesima. Na taj se način investitorima omogućuje donošenje utemeljenih odluka na osnovi jasno prikazanih podataka o održivom poslovanju.
Društveni aspekt održivosti
Održivost se ne odnosi samo na utjecaj poslovanja na klimatske i okolišne uvjete, već uključuje i društvenu (socijalnu) komponentu u okviru već poznate pokrate ESG (engl. Environmental, Social, and Governance). Ta društvena dimenzija obuhvaća odnos tvrtke prema dioničarima i ostalim dionicima. Prema novim načelima, dionici koji sudjeluju u procesu korporativnog upravljanja trebali bi imati pristup relevantnim, dostatnim i pouzdanim informacijama o poslovanju društva. Također, trebalo bi im biti omogućeno nesmetano prijavljivanje mogućih nezakonitih ili neetičkih praksi upravi društva i/ili nadležnim javnim tijelima, pri čemu njihova prava ne bi smjela biti ugrožena.
Ključna područja
Revizija načela, pored održivosti i otpornosti, obuhvaća sljedeća područja:
• korištenje digitalnih tehnologija za unaprjeđenje nadzornih aktivnosti i ispunjenje standarda korporativnog upravljanja
• definiranje regulatornog okvira koji osigurava učinkovit nadzor nad društvima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređenom tržištu, a koja su dio grupe
• održavanje skupština u virtualnom ili hibridnom formatu te osiguranje svim dioničarima, neovisno o tome sudjeluju li u radu glavne skupštine osobno ili virtualno, jednakog pristupa informacijama i mogućnosti sudjelovanja kao i prava na glasovanje na daljinu
• olakšavanje doprinosa institucionalnih ulagatelja u društvima u koje su uložili uz otkrivanje postojanja bilo kakvog sukoba interesa ili odnosa koji mogu utjecati na njihovo istraživanje, savjetovanje ili glasovanje, kao i preporuke i radnje koje su poduzeli za uklanjanje, ublažavanje ili upravljanje stvarnog ili potencijalnog sukoba interesa
• objavljivanje strukture društava unutar grupe i njihove kontrole unutar grupe s naglaskom na transakcije s povezanim osobama
• objavljivanje informacija o postojanju dugovanja, uključujući rizik nepoštivanja obveza (kovenanti)
• odgovornost članova uprave za donošenje odluka u interesu svih dionika, neovisnost članova uprave i nadzornog odbora te revizijskog odbora.
Digitalizacija kao pokretač transparentnog i inkluzivnog korporativnog upravljanja
Revizija Načela skupine G20 i OECD-a također prepoznaje sve veći utjecaj digitalnih tehnologija na korporativno upravljanje. Korištenje digitalnih tehnologija omogućava unaprjeđenje nadzornih aktivnosti i ispunjenje standarda korporativnog upravljanja, što regulatornim tijelima omogućava učinkovitiji nadzor nad društvima. Također, digitalizacija olakšava održavanje skupština u virtualnom ili hibridnom formatu, što osigurava svim dioničarima, bez obzira na njihovu fizičku prisutnost, jednak pristup informacijama i pravo sudjelovanja u odlučivanju.
Taj pristup otvara nove mogućnosti za jačanje uloge dioničara u korporativnom upravljanju, što je ključno za razvoj tržišta kapitala. Održavanje skupština uz korištenje digitalnih tehnologija omogućava veću participaciju dioničara, čime se dodatno jačaju njihova prava. Međutim, ta promjena donosi i izazove, posebno u pogledu sigurnosti i integriteta podataka, te osiguravanja da svi sudionici imaju ravnopravan pristup procesu odlučivanja.
Zaštita dioničara i transparentnost u poslovanju društava ostaju ključni prioriteti. Izvještavanje o poslovanju društva, posebice u kontekstu transakcija s povezanim osobama i potencijalnih sukoba interesa, mora biti jasno, pravovremeno i dostupno svim dionicima. Poseban naglasak stavljen je na transparentnost u poslovanju unutar grupa društava, uključujući objavljivanje informacija o strukturi grupe i kontroli unutar nje. Cilj je tih mjera osigurati da dioničari i ulagatelji imaju sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti utemeljene odluke o svojim ulaganjima.
Izazovi i prilike za Hrvatsku
Kako bi postala punopravna članica OECD-a, Hrvatska mora uskladiti svoj pravni sustav korporativnog upravljanja s revidiranim Načelima skupine G20 i OECD-a. To usklađivanje zahtijeva niz reformi koje će uključivati izmjene i dopune zakona koji uređuju korporativno upravljanje, kao i prilagodbu poslovnih praksi društava čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređenim tržištima. Uspješna implementacija reformi bit će ključna za osiguravanje dugoročne održivosti i otpornosti hrvatskog gospodarstva.
Revizija načela korporativnog upravljanja ne donosi samo izazove, već i brojne prilike za hrvatska društva. Uvođenjem novih standarda hrvatska društva postat će konkurentnija na globalnom tržištu, privući će više investitora i bolje će se pripremiti za buduće izazove. Prilagodba načelima osigurat će da hrvatska društva djeluju u skladu s najboljim svjetskim praksama, što će im omogućiti dugoročan rast i uspjeh u dinamičnom globalnom gospodarskom okružju.
* Sadržaj omogućila HANFA