Vlada je u četvrtak dala suglasnost hrvatskim cestarskim tvrtkama za kreditno zaduženje kod banaka u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura te odobrila državna jamstva, čime se nastavlja refinanciranje dugova cestarskog sektora, a najavljeno je i daljnje poslovno restrukturiranje tog sektora.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je lani refinanciran dug tog sektora u visini od 1,275 milijardi eura, po "nikad boljim kamatama, nikad boljoj ročnosti, do 2030.". "Sad je refinanciran kredit u iznosu od 1,8 milijardi eura, također rok od 12 godina, kamata od 1,95 posto. Tako smo praktički malo više od 3 od ukupno 5 milijardi duga u cestarskom sektoru riješili na način koji je u hrvatskoj javnosti doveo do zaborava inicijative o monetizaciji hrvatskih autocesta, koja je bila jedna od rješenja bivše SDP-ove Vlade prije samo nekoliko godina", ustvrdio je Plenković.

Dodao je da je sada napravljeno financijsko restrukturiranje, radi se na i na poslovnom restrukturiranju, nakon čega će ova društva moći svojim poslovanjem nositi dugove. "To su veliki, strateški pomaci", ocijenio je Plenković, napomenuvši da je na ovaj način došlo do godišnje uštede na kamati od 50 milijuna eura godišnje. "S ovim nema novog zaduženja, ima uštede u odnosu na postojeće financijske aranžmane od 50 milijuna eura za kamate godišnje", zaključio je Plenković.

Riječ je o kreditima u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura kredita, i to 1,141 milijardu eura za Hrvatske autoceste, 467 milijuna eura za Hrvatske ceste i 202 milijuna eura za Autocestu Rijeka Zagreb. Krediti su odobreni na rok do 31. ožujka 2030. godine, uz kamatu koja se utvrđuje na temelju referentne stope u visini šestomjesečnog Euribora, uvećane za maržu od 1,95 postotnih bodova godišnje, a u slučaju da je vrijednost Euribora negativna, vrijednost referentne stope se izjednačava s nulom.

Prve tri godine krediti se polugodišnje otplaćuju ukupno 5 posto od glavnice kredita, a preostalih 95 posto glavnice otplaćuje se u idućih 18 polugodišnjih rata. Vlada je odobrila i izdavanje jamstava u korist Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste&Steiermaerkische banke, Hrvatske poštanske banke, Splitske banke, OTP banke, Croatia banke i Istarske kreditne banke za kreditno zaduženje cestarskih tvrtki.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je istaknuo kako se navedenim društvima daje suglasnost za kreditno zaduženje kod zajednice banaka uz državno jamstvo. "Donošenjem ovih odluka osigurat će se u idućih 15 godina stabilnost cestarskog sektora, čiji dug postaje napokon održiv. Autoceste smo zadržali u rukama hrvatskih građana, a sustav kroz reformu činimo održivim i isplativim", kazao je Butković, napominjući kako je dosad ukupno refinancirano oko 60 posto ukupnih cestarskih dugova.

Kazao je i kako će se samo na kamatama uštedjeti iznos potreban za gradnju Pelješkog mosta. "Ovim stabiliziramo dug cestarskog sektora i možemo reći da ćemo ga učiniti samoodrživim", rekao je Butković i poručio kako očekuje da će se do 2030. u potpunosti otplatiti dug cestarskog sektora.

Ministar financija Zdravko Marić je istaknuo, pak, kako sve te transakcije koje su napravljene ne povećavaju javni dug. Cestarski sektor, kako je naveo, otprilike čini 13 posto ukupnog javnog duga. Kazao je i kako se prije par godina govorilo da nema alternative monetizaciji ili prodaji cesta ili autocesta, a sada je Vlada pronašla puno bolji model jer su iskorištene povoljnije okolnosti financijskih tržišta i napravljen je puno kvalitetniji set mjera koji pokazuje da taj sektor i dalje ostaje u hrvatskim rukama. Smatra, također, da će se s tim sektorom znati upravljati.