U Hrvatskoj trenutno ima 4700 odvjetnika i 1600 odvjetničkih vježbenika, a glavni problem je što država sve više smanjuje djelokrug poslova. Ni pravosuđe ni gospodarstvo ne zapošljava nove pravnike, ili one koji su dobili otkaze, pa ti ljudi nemaju druge mogućnosti neko se okušati u odvjetništvu. Naš broj raste za 8-9% godišnje, ističe na početku razgovora predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš te zaključuje: "Tržište je jako malo; gospodarstvo i građani su u lošem materijalnom položaju i prvo se štedi na intelektualnim uslugama, pa tako i na pravnoj pomoći od strane odvjetnika."

Što je rješenje? Očekujete li promjene Zakona o odvjetništvu temeljem EU Direktive o uslugama?  
Riječ je o eventualnim izmjenama, a raspravit će ih nadležna tijela HOK-a nakon što sa Ministarstvom pravosuđa raspravimo potrebu eventualnih promjena nekih odredbi. Direktiva se ne smije tumačiti na način koji je suprotan Ustavu RH i Zakonu o odvjetništvu. Nažalost postoji nerazumijevanje, pa i nepoznavanje ustavne pozicije odvjetništva od strane nekih službenika Ministarstva gospodarstva: umjesto da zastupaju interese hrvatskog odvjetništva – jer su oni ministarstvo RH, a ne povjerenici EK, jednostavno nekritički i bez uvažavanja argumenata koji su im u više navrata dani od strane HOK slijepo provode sve što traži EK. Kad bi poznavanje Ustava i zakona bilo bolje, ne bi se u Akcijskom planu za rasterećenje gospodarstva našli neki potpuno neprihvatljivi prijedlozi za odvjetništvo koji su suprotni Ustavu i Zakonu o odvjetništvu, a kojima ćemo se argumentirano suprotstaviti u razgovorima s Ministarstvom pravosuđa. 

Kad kažete da u rješavanju navedenog problema ne doprinose ponašanja nekih službenika Ministarstva gospodarstva, na koga mislite ? 
Kod toga nikako ne mislim na ministricu Martinu Dalić čiji rad visoko cijenim, ali o odvjetništvu možemo razgovarati samo s Ministarstvom pravosuđa.    

Što je s resorom pravosuđa dogovoreno oko pojedinih mjera Akcijskog plana? 
Konačni dogovor nismo postigli, a razgovori se nastavljaju. Naišli smo na uvažavanje i razumijevanje naših argumenata od strane Ministarstva pravosuđa, a spremni smo razmotriti neke korekcije kako bi se implementirala glavna intencija Direktive – to je sloboda tržišta, a ne bespogovorno prihvaćala njezina tumačenja od strane europske birokracije. Mišljenja sam da u pokušaju uređivanja odvjetništva EK djeluje u nečijem interesu, a to sigurno nije interes hrvatskog odvjetništva. Naša ravnopravnost na jedinstvenom europskom tržištu, naime, samo je na papiru. Nitko pametan ne može reći da odvjetnik iz Hrvatske može ravnopravno konkurirati na tržištu u Engleskoj, Njemačkoj, Francuskoj ili drugim velikim članicama EU. Hrvatski odvjetnik, iako formalno ima tu mogućnost, nije u stanju niti otvoriti ured i plaćati režije ureda u tim državama, a kamoli kompetitivno pružati odvjetničke usluge na tim tržištima. Zato bi naša ministarstva trebala argumentima koje dajemo braniti hrvatske interese, a hrvatsko odvjetništvo je također hrvatski interes.  

Je li ključno što je naše odvjetništvo dio pravosuđa bez kojeg ono ne može funkcionirati?  
Da. Ustavni sud je u više navrata u svojim odlukama potvrdio definiciju i status neovisnog i samostalnog odvjetništva kao specifičnog dijela pravosuđa, a ne kao gospodarsku djelatnost. Odvjetnici mogu pružati samo pravnu pomoć i to je jedina djelatnost kojom se smiju baviti.  Obavljanje odvjetničke službe u odvjetničkom društvu kroz d.o.o. ili j.t.d. samo je mogući organizacijski oblik, što ne mijenja ulogu i poslove odvjetnika.   

Je li moguće Akcijskim planom ipak smanjiti visinu upisnine i članarine u HOK-u te članarine koja se plaća odvjetničkim zborovima?
Osim što se radi o neovlaštenom predlagaču, ne vidimo kako bi to smanjenje članarine utjecalo na administrativno rasterećenje gospodarstva. Gospodarski subjekti ne plaćaju članarinu HOK-u, nego isključivo odvjetnice i odvjetnici na temelju samostalne odluke o visini financijskih prihoda HOK-a, kao i o načinu trošenja tih sredstava te iznosu. O financiranju HOK-a i upotrebi sredstava, koje plaćaju isključivo članovi Komore, odlučuju sami članovi putem Skupština odvjetničkih zborova na kojima biraju i članove Skupštine HOK-a, gdje iznose stavove svojih članova i zajedno s ostalim članovima donose godišnji plan financiranja aktivnosti i rada HOK-a. On se za svaku slijedeću godinu donosi na svakoj redovnoj godišnjoj skupštini HOK-a.

Što bi po Vama eventualno novo rješenje donijelo odvjetnicima, a što korisnicima usluga? 
Bilo kakvo zadiranje od strane države u samostalnost financiranja HOK-a i sadašnju visinu prihoda od članarine i upisnine čija je visina ista još od 1996., osim što bi bilo nedopušteno zadiranje u Ustavom zajamčenu neovisnost i samostalnost odvjetništva, onemogućilo bi HOK i hrvatske odvjetnike da aktivno i efikasno sudjeluju u informatizaciji i reformi pravosuđa, provedbi svih Akcijskih planova Vlade RH u kojima sudjeluje HOK svojim sredstvima, primjerice za nacionalnu strategiju za prava djece, sprječavanje trgovine ljudima, sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, besplatnu pravnu pomoć građanima itd. Također, onemogućilo bi i da HOK uredno izvršava svoje zadaće sukladno Zakonu o odvjetništvu, Statutu i drugim našim aktima te sukladno svim odlukama Skupštine HOK, odnosno odlukama svih hrvatskih odvjetnica i odvjetnika. Sve svoje aktivnosti HOK financira isključivo od svojih članova – od upisnina i članarina, i ne prima bilo kakva sredstva iz Državnog proračuna ili proračuna lokalne i područne samouprave, domaćih ili inozemnih donacija ili vladinih ili nevladinih organizacija, a to upravo iz razloga očuvanja potpune neovisnosti odvjetništva. 

Kako ovo nije prvi put da se pojavljuje politička težnja za ograničenjima odvjetništva, kao i rizik za državu od prestanka niza društveno korisnih funkcija ove službe, jesu li zapravo 100%-tni izgledi da će Komora obraniti financijsku neovisnost odvjetništva, što je jedan od osnovnih uvjeta svake neovisnosti? 
Svaki pokušaj utjecaja državnih tijela na neovisnost određivanja financiranja HOK-a, kao i ustrojstva odvjetništva u RH, znači udar na neovisnost i samostalnost ove službe, što je zajamčeno Ustavom RH i Zakonom o odvjetništvu. Svakako to onda znači i onemogućavanje Komore u izvršenju njenih Ustavom, Zakonom o odvjetništvu, Statutom HOK i drugim aktima HOK propisanih zadaća. Pritom je i Ustavni sud RH u više navrata donio odluke u kojima navodi da je odvjetništvo samostalna i neovisna služba, te da takav ustavni položaj odvjetništva dolazi do izražaja i kroz odredbe kojima se određuje udruživanje odvjetnika u Komoru. Stoga se Komori ne može osporiti pravo da osigura sredstva za svoje djelovanje i izvršavanje zadataka povjerenih joj zakonom i da je u tom smislu Komora ovlaštena svojim statutom propisati i obvezu plaćanja svojih prihoda.

Znači li to i da isključivo postojeći ustroj i organizacija Komore može jamčiti održivost ove profesije kao nezavisne i samostalne na dugu stazu?  
Točno. Sve funkcije u Komori su volonterske i izabrani predstavnici obavljaju ih bez ikakve materijalne naknade. Navest ću sve na koje se to odnosi: to su  članovi Izvršnog odbora, Upravnog odbora i Skupštine HOK-a, zatim predsjednik i članovi Nadzornog odbora HOK-a, predsjednik i članovi Upravnih odbora Odvjetničkih zborova, članovi Disciplinskog tužiteljstva, Disciplinskog suda i Visokog disciplinskog suda. Također, to su i članovi disciplinskih vijeća, predsjednik i članovi Stručnog vijeća Odvjetničke akademije HOK-a, predsjednik i članovi Centra za mirenje pri HOK-u, članovi svih radnih grupa kao i svi članovi HOK-a koji su predstavnici u svim drugim našim aktivnostima. Sam HOK ima 23 stalna zaposlenika, koji su jedine plaćene osobe za rad u HOK-u i Odvjetničkim zborovima. Sve što odvjetnice i odvjetnici obavljaju za Komoru apsolutno je besplatno i za taj angažman HOK ne plaća nikakvu naknadu. To navodim iz razloga što se samostalnost i neovisnost financiranja Komore ne brani radi bilo kakvog privatnog ili uskog interesa, nego isključivo radi zaštite neovisnosti i samostalnosti odvjetništva i mogućnosti da HOK uredno obavlja sve svoje zadaće i funkciju koju ima u pravosuđu i društvu općenito.

Dakle, ne samo da nema koristi od redefiniranja položaja odvjetništva, nego bi nastupila značajna šteta za društvo; koje su sve potencijalne prijetnje? 
Nastala bi značajna šteta na način da HOK ne bi bio u mogućnosti sudjelovati u svim navedenim programima i planovima Vlade, kao ni izvršavati sve svoje Ustavom, Zakonom i odlukama Skupštine HOK određene zadaće, ili bi morali uvesti dodatna plaćanja svojih članova – primjerice za  cjeloživotno obrazovanje i sva predavanja te seminare koji se organiziraju od strane Odvjetničke akademije HOK, a koji su sada potpuno besplatni za sve naše članove. Članarina HOK-a iznosi 200 kn mjesečno, a kako je HOK visoko decentraliziran, svi Zborovi, tj. njih 16 na teritoriju cijele države, samostalno određuju svoju zborsku članarinu za svoje dodatne aktivnosti. Članovi HOK-a plaćaju i posmrtnu pripomoć od 20 kn mjesečno, i u slučaju smrti članovi obitelji odmah dobivaju pomoć od 15.000 kuna, a djeca preminulog kolege ili kolegice imaju pravo na stipendiju za vrijeme redovnog školovanja sve do 26. godine života. Sav bi se taj sustav koji dobro funkcionira urušio nezakonitom intervencijom države u prihode HOK.

Jesmo li iznimka u EU po pitanju procedure upisa u imenik stranih odvjetnika u RH te uvjeta koje oni trebaju zadovoljiti za pružanje usluge zastupanja?  
Zakon o odvjetništvu odavno je usklađen s pravom EU. Postupak i uvjeti upisa u Imenik stranih odvjetnika propisan je u člancima 5. a i čl. 36.a – 36. h Zakona o odvjetništvu, i taj je postupak isti ili vrlo sličan u svim drugim članicama EU. 

Kako će se  razvijati e-postupak za pristup i izvođenje usluga u odvjetništvu, za što je Komora nadležna? 
Nema razloga da HOK u suradnji s Ministarstvom pravosuđa ne razvije mogućnost podnošenja prijave za upis u imenik stranih odvjetnika elektronskim putem, ali odluka o samom pravu na upis mora ostati na proceduri u tijelima HOK nadležnim za izdavanje licence. Ta tijela moraju imati točno i nedvojbeno saznanje da li prijavljena osoba ispunjava uvjete za obavljanje odvjetništva, a što je sve u interesu zaštite stranaka.

Kako komentirate slučaj čeških odvjetnika čija je licenca nedavno odbijena? 
Češki odvjetnici o kojima je riječ ispunili su uvjete i upisani su u Imenik stranih odvjetnika HOK i mogu obavljati odvjetničku djelatnost u skladu s čl. 36. c Zakona o odvjetništvu. No odbijeni su sa zahtjevom za osnivanje odvjetničkog društva, jer su pri tome htjeli preskočiti ispunjenje uvjeta iz čl. 36.a i 36. b Zakona o odvjetništvu, čime bi došli u povlašteni položaj u odnosu na domaće odvjetnike. Naime, i domaći odvjetnici moraju proći put zakonski put do statusa odvjetnika i osnivača odvjetničkog društva. Vrhovni sud RH je nedavno potvrdio odluke HOK u tom predmetu i odbio priziv čeških odvjetnika. 

Može li se zaključiti da je ukidanje minimalne fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja jedina realna promjena koja se očekuje? 
HOK je spreman razmotriti i sa Ministarstvom pravosuđa raspraviti mogućnost ukidanja minimalne cijene sata odvjetničke usluge, tako da stranke i odvjetnici slobodno ugovaraju cijenu sata rada odvjetnika koja sada iznosi minimalno 250 kuna. Mišljenja smo da svaka manja cijena sata ne jamči kvalitetnu odvjetničku uslugu i da se time podcjenjuje rad odvjetnika, ali to bi moglo biti pitanje koje će svaki odvjetnik ugovoriti za sebe kod ugovaranja poslova na temelju cijene sata rada ovisno o njegovom znanju i poslovnom ugledu na tržištu odvjetničkih usluga.