Oporavak brodogradnje na globalnoj razini nastavlja se i u ovoj godini, nakon što je u 2013. zaustavljen negativan petogodišnji trend.
Svjetska knjiga narudžbi, kako izvještava Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, broji 6148 ugovorenih brodova, ukupne vrijednosti oko 316 milijardi američkih dolara. Kina i dalje prednjači po broju ugovorenih brodova, dok su južnokorejska brodogradilišta lani bila lider po vrijednosti novougovorenih brodova. Ipak, zanimljiv je i trend, mjereno u cGt-ima, da japanska i europska brodogradnja ostvaruju znatan rast novih narudžbi, u odnosu na 2013. godinu 27 posto, dok je kineska brodogradnja ugovorila lani 20 posto, a južnokorejska 30 posto manje brodova nego u 2013. godini.
95posto
svjetske knjige narudžbi drže azijski brodograditelji
Kineski problemi
Kineska brodogradilišta prošlu su godinu u svim segmentima knjižila s minusom: pet posto manje su im bile količine isporučenih brodova, a ostvarila su i najnižu razina izvoza brodova još od 2009. No, Kina nastavlja s provođenjem mjera restrukturiranja tog sektora, među ostalim, davanjem potpora za obnovu i razvoj kineske flote u tamošnjim brodogradilištima. Procjena je da je pred kineskim brodograditeljima još nekoliko teških godina, u kojima će trebati velike reformske zahvate, a prve pozitivne efekte reformi koje već provode očekuju najranije u idućoj godini.
Korejce muče radnici
Južnokorejska brodogradilišta uspjela su donekle ublažiti problem manjka kvalificirane radne snage. Nedostaje im zavarivača jer za školovanje za to zvanje vlada slabo zanimanja mladih Korejaca. Odobren je, pak, uvoz ukupno 174 zavarivača, odnosno do najviše deset po brodograditelju. Drugi problem koji im država nastoji ublažiti jest financiranje gradnje brodova. U susret im se izašlo novim fondom teškim 950 milijuna USD za gradnju ekobrodova, a fokus im je osim takvih brodova i na revitalizaciji offshore sektora.
Zamjetno je, s druge strane, da se na globalnoj razini i ugovoreni offshore projekti i narudžbe odgađaju, ponajprije zbog nižih cijena nafte, kao i smanjenja pomorskog prometa roba i usluga. Osim smanjenja aktivnosti čak 62 posto, u tom segmentu bilježi se i snažniji pad cijena. Bez promjena u posljednjem tromjesečju bile su samo cijene za nove kontejnerske brodove te za LNG tankere. No, osim Kine, i ostale su azijske brodograđevne sile zabilježile lani pad broja isporučenih brodova, pa je i na sektorskoj razini ukupno isporučeno manje brodova nego 2013. Jedino su europski brodograditelji bilježili rast broja isporuka. No, azijski i dalje zajedno drže 95 posto svjetske knjige narudžbi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Sve, sve, sve – samo nikad ne ono pravo
Kada je riječ o temi iz naslova, treba naglasiti da je evropska brodogradnja u uzletu najviše zahvaljujui kruzerima. Vidi tekst “Riding the wave”; nandnaslov “European cruise ships”; podnaslov “The world’s enthusiasm for cruising ships is lisfting Europe’s shipbuilding” u – pogodili ste – “The Economistu”.
Naime, poanta je da se kruzeri rade samo u evropskim brodogradilištima a ne korejskim, japanskim ili čak kineskim. Kako upozorava “The Economist”, samo Evropa ima integriranu tehniku koja omogućuje gradnju kruzera, Koreja, Japan Kina itd. to nemaju. Zato grade samo buk cariere, tankere itd. koji su daleko manje sofisticirani. Fincantieri Navali ima punjenost kapoaciteta oko 70%; slijedeće godine očekuje više od 90 (?!?!) dok je prije dvije godine imao samo 60%.
Iako “The Economist” to nije istakao, ovaj zamah gradnje kruzera u Evropi je ponovo dokazao da Japan, Koreja i Kina mogu konkurirati Evropi samo u produktivnosti, ali ne i u tehnologiji, konstrukcijama i dizajnu.
U tom grmu leži zec
Uključite se u raspravu