Najveći hrvatski konditor, zagrebački Kraš i Narodni trgovački lanac (NTL) po ocjeni Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) narušili su tržišno natjecanje sklapanjem sporazuma koji je sadržavao zabranjene odredbe o minimalnim cijenama.
Stoga su u AZTN-u zaključili kako te dvije tvrtke treba sankcionirati pa su odredili da Kraš u državni proračun treba uplatiti kaznu od 1.560.600 kuna, a NTL 1.022.000 kuna.Konkretno, Ugovorom o kupoprodaji koji su sklopili Kraš i NTL, pojašnjavaju iz Agencije, bile su utvrđene minimalne cijene ispod kojih trgovački lanac NTL ne smije prodavati Kraševe proizvode. U protivnom, Kraš je imao pravo uskratiti NTL-u daljnju isporuku robe i dodatne bonuse. Sporni ugovor, navode dalje, bio je na snazi gotovo četiri godine (od listopada 2010. do srpnja 2014.) i zbog toga je sudionicima sporazuma, kažu u Agenciji, izrečena upravno-kaznena mjera u ukupnom iznosu od 2,58 milijuna kuna.Opširno obrazloženje koje prati ovu upravno-kaznenu mjeru otvara ipak neke dvojbe.
800tisuća
kuna iznos je kazne propisane Dukatu
Posebice onu – treba li poduzetnike doista odmah, bez zadrške, financijski kazniti jer su možda razmišljali postupiti nezakonito? Premda nema nijednog dokaza koji ih tereti da su doista u praksi počinili konkretan prijestup. Ili bi prva mjera regulatora trebalo biti upozorenje, a drastična kazna tek ukoliko se ponovi propust. Naime, oba poduzetnika pokušala su mjerodavne u Agenciji uvjeriti kako je povreda tržišnog natjecanja posljedica nehaja i nikada nije primijenjena. U praksi se, tvrdili su, vrlo često događalo da je maloprodajna cijena bila ispod cijene iz ugovora, unatoč tome iz Kraša nije bilo ni negativnih reagiranja ni sankcija prema NTL-u nego je poslovna suradnja cijelo razdoblje bila korektna. Izmjenama ugovora pristupilo se odmah po saznanju za nepravilnosti. Stoga, očitovali su se Agenciji Kraš i NTL, upravno-kaznena mjera ovaj puta treba biti simbolična.
Zanimljiv je i detalj koji otkriva kako je i sama Agencija u svom rješenju utvrdila da Kraš "premda sudionik zabranjenog sporazuma nije primjenjivao taj sporazum, odnosno na mjerodavnom je tržištu unatoč postojanju sporazuma postupao sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja." Iako nisu utvrdili postojanje otegotnih okolnosti ni za NRL ni za Kraš, u AZTN-u su odbili prigovor o nehaju. Opravdanje kako se sporne odredbe nisu primjenjivale u praksi pa stoga nije riječ o zabranjenom sporazumu Agencija "ne smatra opravdanim iz razloga što je u konkretnom slučaju riječ o teškom ograničenju tržišnog natjecanja za čije postojanje je dovoljna suglasnost poduzetnika o određenom postupanju te nije potrebno utvrđivanje je li se tako uistinu i postupalo u praksi godišnja ugovora." Izricanje simbolične kaznene po AZTN-u nije pak moguće jer je teško narušavanje tržišnog natjecanja trajalo u kontinuitetu gotovo pune četiri godine.
1,56milijuna
kuna mora uplatiti Kraš u državni budžet, dok je NTL kažnjen s milijun kuna
Zakon dopušta da upravno kaznena mjera može iznositi najviše 10 posto vrijednosti ukupnog prihoda, pa izrečena sankcija ne prelazi taj prag. Iznosi koje moraju platiti Kraš i NTL najveće su kazne izrečene od strane AZTN-a unatrag tri godine. Tijekom ove godine kažnjeno je nekoliko tvrtki, no sve sa značajno manjim iznosima. Tako su, također radi zabranjenih vertikalnih sporazuma, što je grijeh koji se pripisuje Krašu i NTL-u, a kojima se, po ocjeni Agencije, na štetu potrošača narušavalo tržišno natjecanje, u kolovozu kažnjeni Dukat i Konzum. Dukat je kažnjen sa 800, a Konzum sa 600 tisuća kuna. Istodobno su još, isto radi spornog ugovora, kažnjeni Kutjevo sa 130 i križevački KTC sa 100 tisuća kuna. U mjesecu studenom AZTN je opet uhvatio neke poduzetnike s prstima u pekmezu pa ih je disciplinirao. Ponovno se, po ocjeni Agencije, zaigrao KTC ovaj puta kroz ugovor s Carlsbergom. I ovaj je dvojac ugovorio minimalne cijene uz pravo Carlsberga da KTC-u uskrati dodatne bonuse.
AZTN je taj njihov ugovor čak proglasio ništetnim, no radi kratkog roka njegove primjene te u skladu s njihovim položajem na tržištu i financijskom snagom izrečena je simbolična kazna pa je Carlsberg dobio za platiti 500, a KTC 100 tisuća kuna. Ove godine kaznu za narušavanje tržišnog natjecanja platilo je i Hrvatsko društvo ortodonata (HDO) radi donošenja minimalnog cjenika ortodontskih usluga. Cjenik je prethodno, prije reagiranja AZTN-a, tri godine bio javno dostupan na mrežnim stranicama HDO. Agencija ga je proglasila ništetnim i udruzi ortodonata izrekla kaznu od 150 tisuća kuna. Protiv rješenja AZTN-a Kraš će u zakonskom roku pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, poručili su jučer iz te kompanije. Hoće li tako postupiti i NTL ili će možda platiti kaznu nismo uspjeli doznati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Čestitka AZTN-u. Mislim da su bili i preblagi prema Krašu. Ovi iz Kraša stalno plaču, stalno im netko smeta, jednom je to Konzum, pa Kaufland, pa AZTN. Dosta je njihovog medijskog terora, naručenih članaka i sl. Gospodo iz Kraša shvatite da ste dio slobodnog tržišta i da se ne možete ponašati kao da ste u Sjevernoj Koreji! Očito samo u takvim uvjetima odnosno zemljama mogli biste poslovati… Vi i Ustavna zabrana konkurencije…
Konačno da su nekog kaznili konkretno. Trebali bi proglasiti protuzakonitim minimalne cijene Odvjetničke komore i minimalne cijene Javnih bilježnika. Pljačkaju gradane više od Kraša i zubara, a sve jer su si sami izglasali taj zakon. Moj mi odvjetnik ne smije zaračunati običan prijedlog upis kuće u gruntovnicu, vec mora u postotku po vrijednosti nekretnine. Zašto on ne moze naplatiti samo svoj radni sat koliko je radio? Trebali bi najstrože kazniti Odvjetničku komoru radi dogovaranja i propisivanja minimalnih cijena
Sramotno ponašanje AZTN-a. Imam osjećaj da te Agencije svakim danom rade sve više protiv gospodarstvenika i zanemaruju svoju pravu funkciju. To se osobito odnosi na AZTN, HANFA-u i AZOP koji su misle da su ulaskom u EU postale najvažnije institucije i čuvari gospodarske discipline u Hrvatskoj, a zapravo su institucije nestručni ljudi koji pozivajući se na direktive EU čine više štete nego koristi.
Uključite se u raspravu