Sve ukazuje da će 2021. za hrvatsko gospodarstvo biti rekordna izvozna godina. Prvi privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih devet mjeseci pokazuju da se nastavlja dvoznamenkast rast izvoza na godišnjoj razini. Izvezeno je u tom razdoblju roba u vrijednosti 13,3 milijardi eura, što je na godišnjoj razini porast od gotovo 25 posto.

Rast je u odnosu na prethodni dio godine počeo lagano usporavati, što je očekivano s obzirom da je proljeće i početak ljeta prošle godine bio obilježen lockdownom i epidemiološkim mjerama koje su se odrazile na globalne trgovinske odnose, te se potom gospodarska aktivnost počela oporavljati, međutim, još uvijek je riječ o visokom izvoznom ostvarenju, koje brojčano premašuje i rekordne rezultate iz 2019.

U odnosu na tadašnjih prvih devet mjeseci rezultat naših izvoznika u ovoj godini bolji je za točno dvije milijarde eura. U cijeloj prošloj godini robni izvoz na međunarodna tržišta iznosio je inače ukupno 14,9 milijardi eura.

Podaci državne statistike pokazuju da je u prva tri kvartala na glavno tržište Europske unije izvezeno nešto više od 9,1 milijardi eura, te je time ostvaren nešto snažniji rast u odnosu na druga tržišta.

U narednim mjesecima analitičari očekuju nastavak dobrih rezultata našeg izvoza temeljen na vidljivom globalnom ekonomskom oporavku, a naročito u euro području na kojemu su i naši najvažniji vanjsko-trgovinski partneri.

Paralelno raste i uvoz, koji je potaknut i većom potražnjom zbog oporavka turističkog sektora, ali i rasta proizvodnje kojoj su potrebne sirovine iz inozemstva. U devet mjeseci statistika prema prvim podacima bilježi uvoz u iznosu od 20,4 milijarde eura, za oko 20 posto više nego lani, kada je uvezeno roba vrijednih 16,9 milijardi eura. U istom razdoblju 2019. uvoz je bio na razini 18,9 milijardi eura. Kod uvoza je primjetno da je porast uglavnom došao s tržišta zemalja izvan EU.

Detaljniji uvid u kretanja u vanjsko-trgovinskim odnosima daje izvješće statističara za prvih osam mjeseci, tijekom kojih je izvoz iznosio 11,7 milijardi eura. U odnosu na razdoblje od siječnja do kolovoza u prvoj koronagodini to je povećanje za 2,4 milijarde eura ili gotovo 26 posto.

Izvoz se pritom oporavio na svim najvažnijim tržištima, točnije sa svim državama EU, te zemljama CEFTA-e. Točnije, na tržištu EU jedino se manji izvozni rezultat bilježi u odnosima sa Švedskom, Belgijom i Luksemburgom.

Italija je ponovno glavno tržište za plasman hrvatskih proizvoda, a u prvih osam mjeseci izvezeno ih je u vrijednosti 1,48 milijarde eura. Slijede Njemačka u koju je izvezeno 1,44 milijardi eura, te Slovenija (1,32 milijarde), a među vodećim tržištima svoju poziciju i dalje učvršćuje Mađarska, u koju je izvezeno u osam ovogodišnjih mjeseci gotovo milijardu eura.

Osim visokom doprinosu sirove nafte koju Ina u Mađarsku šalje u Molovu rafineriju na preradu, značajan doprinos rastu ima i izvoz umjetnih gnojiva iz kutinske Petrokemije.

Oporavlja se i izvoz na tržištu BiH, gdje je izvezeno 0,97 milijardi eura, u Austriju je izvezeno 0,6 milijardi, Srbiju 0,5 milijardi, u SAD 0,4 milijarde eura, dok je snažan porast vidljiv i u plasmanu u još dvije članice TOP 10 izvoznih tržišta u Francusku i Poljsku.

U Francusku je izvoz porastao za 18 posto, na 320 milijuna eura, dok je u Poljsku u osam mjeseci izvezeno 224 milijuna eura, što je 30 posto bolji rezultat nego lani i sve upućuje da će ove godine na tim tržištima biti dosegnut najbolji rezultat.

Turska ‘buja’

Nastavljen je rast izvoza u Tursku, koja postaje sve važnije tržište, a najviše tomu doprinosi izvoz željeznog otpada, te brodskih dizalica, boja i jahti. Ukupno je u Tursku u osam mjeseci izvezeno 182 milijuna eura, 61 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a novina je i da se nakon dugo vremena bilježi i oporavak prodaje na kineskom tržištu.

U osam mjeseci u Kinu je izvezeno je roba vrijednih 56,5 milijuna kuna, što je u usporedbi s lanjskih osam mjeseci porast od 1,3 posto. Naravno, uvoz iz Kine neusporediv je i po rastu i po apsolutnim brojkama. Vrijednost uvezenih roba u osam mjeseci dosegla je 648 milijuna eura, te je na godišnjoj razini uvoz povećan za preko 10 posto.

I kada se promatra rezultate po proizvodnim djelatnostima malo je onih koji imaju negativan predznak u ostvarenom izvozu. Čak i brodogradnja bilježi porast na godišnjoj razini od 59 posto, s plasmanom vrijednim 410 milijuna eura. Ukupno se prerađivačka industrija uspjela izboriti za više od 21% izvoza nego u osam mjeseci 2020., a prodano je roba vrijednih 9,8 milijardi eura.

Zapravo od svih djelatnosti, samo proizvodnja motornih vozila i prikolica, te tekstila nisu uspjeli popraviti lanjske brojke, dok je kod mnogih djelatnosti primjetan ne samo bolji rezultat u odnosu na one pandemijske, nego i prije tog razdoblja. Prehrambenih proizvoda izvezeno je primjerice 26 posto više nego lani, 914 milijuna eura, s time da taj segment niti lani nije pretrpio udar.

Nastavak kontinuiranog rasta bilježe proizvođači električne opreme, strojeva, metala, papira, računala, a među proizvodnjama koje će definitivno pamtiti ovu godinu bit će i drvna industrija.

Nikad bolje

Drvoprerađivači su izvezli u osam mjeseci ukupno 586 milijuna eura, 26% više nego lani, a tomu valja još pridodati namještaj kojeg je prodano na stranim tržištima za 181 milijuna eura, gotovo 21 posto više nego godinu ranije.

Rezultat koji ostvaruju u ovoj godini, kako ističe i Igor Leščić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, biti će povijesno najbolji za hrvatski drvni sektor.

Drvoprerađivači su u osam mjeseci izvezli robe za ukupno 586 milijuna eura Igor Kralj/PIXSELL