Hrvatska izvozna statistika i dalje nema negativan predznak, premda se sa strepnjom prate ne baš ohrabrujuće vijesti o gospodarskim trendovima na našem najvažnijem tržištu Njemačkoj.

Zasluga za plus u ukupnoj vrijednosti izvoza hrvatskih tvrtki pripada i dalje tržištu tzv. trećih zemalja, dok je prodaja u članicama EU ostala na lanjskoj razini.

Novi poslovi
Preliminarni podaci DZS-a za prva tri tromjesečja pokazuju da je s gotovo 17,5 milijardi eura izvoz roba porastao na godišnjoj razini za 3,5%, a od toga gotovo 6 milijardi čini prodaja u zemljama izvan EU, u kojima je naš izvoz povećan za 10,8% u odnosu na lanjskih devet mjeseci. No, uvoz raste nešto bržom dinamikom – s 31,4 milijarde eura veći je za 4,7%.

Pritom je trend obrnut u odnosu na izvoz, jer za razliku od izvoza uvoz raste iz zemalja EU (8,3%), koji inače čini i najveći njegov dio, gotovo četiri petine ukupnog iznosa, dok iz ostatka svijeta uvoz pada za gotovo 6,4%.

Detaljniji podaci bit će dostupni za mjesec dana, kada ih DZS obradi, no iz objavljenih podataka za prvih osam mjeseci vidljivo je da su za ovogodišnje rezultate izvoznika najzaslužniji novi poslovi na nekoliko tržišta.

Prije svega, traje i dalje snažan rast u susjednoj BiH, koja se s više od 1,80 milijardi eura realizacije hrvatskih izvoznika u prvih osam mjeseci i s rastom od 23% sve više približava Njemačkoj, koja još drži poziciju najvećeg kupca naših proizvoda (1,88 milijardi eura). Premda se konstantno govori o padu narudžbi i obustavljanju poslova u Njemačkoj, izvoz u tu zemlju još je u blagom plusu, od 0,5%.

Drugi važan skok ove godine bilježi se na tržištu SAD-a, gdje je izvezeno dosad rekordna vrijednost u osmomjesečnom razdoblju, čak 514 milijuna eura. Taj rezultat bolji je za više od 41% u odnosu na prošlogodišnje brojke, a zasluge idu farmaceutima, izvozu elektrotransformatora i oružja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Ovu godinu očekuje se sjajan konačan ‘skor’, dok se pozorno osluškuje kakvi će biti carinski ‘penali’ koje najavljuje novi američki predsjednik Donald Trump nakon preuzimanja Bijele kuće krajem siječnja 2025. i radi izračune mogućih efekata na daljnje poslove u SAD-u.

Oporavio se i izvoz u Sloveniju, a među novim tržištima na kojima su se izvoznici probili je i Slovačka, koja je s rastom od čak 97% ušla na listu 10 vodećih hrvatskih izvoznih tržišta (izvezeno je 357 milijuna eura).

Od Trećih tržišta u izvoznoj statistici izdvaja se još Kina, u koju je vrijednost izvoza s obzirom na potencijal i dalje skromna, no nakon dugo vremena apstinencije, izvoznici su se vratili i prodali u osam mjeseci 45% više nego lani, ukupno 72 milijuna eura vrijednih roba. Od glavnih izvoznih tržišta, pad se bilježi u Italiji, te Francuskoj i Srbiji, dok je nakon višegodišnjeg snažnog potonuća vrijednosti izvoza u Mađarsku, negativan trend gotovo zaustavljen.

Gledaju li se djelatnosti, prerađivačka industrija izvozi više nego u 2023. (+3,5% u prvih osam mjeseci), a najvažniji industrijski izvoznik su proizvođači električne opreme, s izvezenih 1,41 milijardu eura i skokom od 7,8%.

Pokrivenost tek 55,8%
Pozitivan trend i snažne lanjske stope rasta prehrambena industrija ove godine gubi, točnije izvoz je neznatno ispod lanjske razine (1,3 milijarde eura). Izvoz i sirove i rafinirane nafte ponovno je u usponu, a raste i izvoz farmaceuta, kemijske, te proizvodnje motornih vozila i odjeće. Negativan trend bilježi prodaja plina i otpada, te namještaja, kao i poljoprivreda.

Nepovoljan, pak, ostaje i dalje odnos hrvatskog izvoza i uvoza. Vanjskotrgovinski deficit u prva tri tromjesečja gotovo je dosegnuo 13,9 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom tek je na razini od 55,8%.