Od stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) prošli se tjedan napunilo godinu dana. Isto toliko traje i privremeni zastoj u radu Hrvatskog registra obveza po kreditima koji je upravo s početkom primjene 

GDPR-a prestao razmjenjivati podatke i izdavati kreditna izvješća za građane, uključujući i one koji kroz obrt, OPG-e i slobodna zanimanja obavljaju i poslovnu djelatnost. S obzirom na veličinu kreditnog portfelja građana koji je krajem ožujka dosegnuo 127 mlrd. kn, i godišnji rast kreditne aktivnosti od 6,7%, pri čemu već duže vrijeme tempom prednjače  nenamjenski gotovinski krediti, pitanje funkcionalnosti HROK-a s razlogom je u fokusu i HNB-u.

Na traženju konačnog rješenja za HROK-ovu prilagodbu GDPR-u banke i nadležne institucije još uvijek rade, a čini se da će tako biti još barem  četiri-pet mjeseci. Dokle se došlo u otklanjanju nedoumica i prepreka za uspostavljanje ponovne razmjene podataka i izdavanja kreditnih izvješća, bilo je i jedna od tema prošli tjedan održane 12. sjednice Vijeća za financijsku stabilnost (VFS), međuinstitucionalnog tijela koje se bavi makrobonitetnom politikom, a čine ga predstavnici HNB-a, Hanfe, Ministarstva financija i DAB-a.

Iz Vijeća su samo naznačili da je o tome bilo govora, kao uostalom i o mjerama koje je HNB u veljači poduzeo u vezi s ubrzanim rastom gotovinskih nenamjenskih kredita i pratećim rizicima koji su dijelom povezani i sa zastojem HROK-a. U Hrvatskoj udruzi banaka računaju da će to čimbenikom rizika prestati biti na jesen. Još u listopadu 2018. proslijedili su Agenciji za zaštitu osobnih podataka nacrt Kodeksa ponašanja za djelotvornu primjenu GDPR-a. Otada je, kažu, održano nekoliko operativnih sastanaka s Agencijom.  "S obzirom na Odluku HNB-a o Sustavu upravljanja kojom se osnažuje legitimni interes financijskih institucija za razmjenu podataka i pripremljeni Kodeks, HROK već priprema sustave Registra kako bi ih uskladio sukladno prijedlogu Kodeksa, a prilagodbe sustava očekuju se u jesen 2019.", kaže Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

  Europski odbor za zaštitu podataka EU mora, naime, odobriti smjernice za metodologiju odobravanja Kodeksa koji pokriva teme važne za njihove članove, kao što su poštena i transparentna obrada podataka ili ostvarivanje ljudskih prava.  "Nacionalne agencije za zaštitu podataka tako će kodeks moći odobriti nakon što Europski odbor usvoji smjernice, a prema najavi, to bi se moglo dogoditi tijekom jeseni", objašnjava Adrović. 

Usto, na inicijativu HUB-a i HROK-a Ministarstvo financija je u plan rada za 2019. uvrstilo i izradu Zakona o kreditnom registru, za kojeg u udruženju banaka smatraju da je Hrvatskoj zapravo trebao cijelo vrijeme. Zašto je to važno, jasno sugeriraju već podaci o ukupnim kreditima stanovništvu u kojima portfelj stambenih čini oko 43 posto ili 54,4 milijarde kuna, a tek nešto manjih 40-ak posto ili 49 milijardi kuna su gotovinski nenamjenski krediti kao jedina kategorija koja je i u razdoblju snažnog razduživanja građana bilježila rast, a osim što su slabije osigurani posljednjih su nekoliko godina odobravani na dulje rokove i iznose. 

Prošle godine to je, doduše, rezultiralo samo sporijem padu sistemske ranjivosti sektora kućanstava, ali u HNB-u su s razlogom oprezni u sagledavanju mogućega daljnjeg ubrzanja kreditnog rasta i s tim povezanih rizika u srednjem i dugom roku. Analize središnje banke pokazuju da je opterećenje kućanstava otplatama duga, u prosjeku gledano, najveće bilo u razdoblju od 2009. do 2015., nakon čega je smanjeno, u prvom redu zahvaljujući padu kamatnih stopa, tj. manjim troškovima za plaćanje kamata. 

Inače, podaci HNB-a kažu i kako je više od 40 posto kućanstava u Hrvatskoj zaduženo, a prema dostupnim podacima HNB-ove Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (2017.), udio je veći u segmentu nehipotekarnih kredita. Samo tu vrstu duga, prema toj anketi, ima približno trećina  zaduženih kućanstava, samo hipotekarni dug njih oko pet posto, dok je oko četiri posto kućanstava imalo obje vrste duga.  Najveći dio duga, očekivano, koncentriran je u mlađoj srednjoj dobi (između 35 i 44 godine), u kojoj  prevladava dug po hipotekarnim kreditima (čak 80% ukupnog duga), ističe se u nedavnom osvrtu analitičara središnje banke o obilježjima zaduženih kućanstava.  Usto, sklonost preuzimanju duga raste s višim dohodovnim razredima, koji imaju veću sposobnost servisiranja duga i lakši pristup kreditima.

Konačno, HNB-ova anketa pokazuje i za koje potrebe kućanstva ulaze u potrošačke kredite. Približno trećina se uzima radi obnove stambenog prostora. Nepunih 17 posto ih je u svrhu kupnje automobila (što je svojedobno bila zasebna kategorija). Za pokrivanje životnih troškova i druge kupnje ti krediti služe u 14 posto slučajeva, a tek nešto manjih 13,2 posto uzima se radi "preslagivanja" ili tzv. konsolidacije  postojećih dugova.