U trenutku dostupnosti novca iz EU fondova infrastruktura distribucijskog i prijenosnog sustava trebala bi se financirati upravo iz njih kako bi baš građani i poduzetnici postali najveći korisnici svima dostupne energije Sunca.

Zašto to još uvijek nije slučaj nije posve jasno, ali tim iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) na čelu s dr.sc. Julijem Domcem pokušava ukloniti neke postojeće prepreke.

U srpnju ove godine započeo je do sad najveći projekt na ovim prostorima čiji je glavni cilj poticati izgradnju sunčanih elektrana na krovovima zgrada, financiran iz programa tehničke pomoći ELENA koji za Europsku komisiju operativno provodi Europska investicijska banka.

Projekt PVMax osmišljen je u svrhu pružanja stručne podrške u pripremi izgradnje integriranih sunčanih elektrana (elektrane na krovovima zgrada) u Hrvatskoj. Nepovratna sredstva u formi tehničke pomoći namijenjena su građanima, privatnom i javnom sektoru na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Tehnička pomoć osigurana projektom isključivo obuhvaća financiranje pripremnih aktivnosti poput izrade analiza isplativosti, tehničkih analiza optimalne snage sunčanih elektrana, izradu tehničke dokumentacije za provjeru mogućnosti i troškova priključenja elektrana, izradu ugovorne dokumentacije za projektiranje i izvođenje elektrana, izradu minimalnih tehničkih specifikacija elektrana i izradu dokumentacije o nabavi, analizu dostupnih izvora financiranja, analizu dostupnih fondova za sufinanciranje izgradnje elektrana i svih povezanih usluga koje mogu dovesti do većeg korištenja energije Sunca na našim krovovima.

Projektom PVMax ne predviđa se sufinanciranje kapitalne investicije izgradnje sunčanih elektrana već isključivo pružanje tehničke pomoći u pripremi projekata.Više o projektu te općenito potencijalu iskorištavanja potencijala energije sunca u Hrvatskoj razgovarali smo s dr.sc. Julijem Domcem, ravnateljem Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Na koji način ćete nastojati savladati prepreke vezano za lakše priključivanje sunčanih elektrana?

O ovoj temi treba puno pričati. Izravno ćemo predlagati rješenja svima nadležnima – od resornog ministarstva do svakog distribucijskog područja. Za rješavanje uskih grla u infrastrukturi na raspolaganju su milijarde, u Modernizacijskom fondu, u NPOO, u različitim programima Europske unije.

Sunčane elektrane na krovovima građana, odnosno demokratizacija energetike jedan je od glavnih naglasaka u oba zadnja velika paketa zakonskih promjena koje je donijela Europska komisija – Čista energija za sve Europljane iz 2016. i Europski zeleni plan iz 2019. Energija Sunca koja se koristi u sunčanim elektranama na krovovima obiteljskih kuća, višestambenih zgrada te javnih i privatnih objekata mora postati bitno značajniji obnovljivi izvor energije za Republiku Hrvatsku, a kod nas se još uvijek doživljava kao sporedna tema i često svrstava u kategorije aktivizma ili hobizma.

To je duboko pogrešno i dijelom proizlazi iz naslijeđa socijalističkog centralnog planiranja, dijelom iz općenitog podcjenjivanja koje prema građanima imaju sve političke strukture pa posljedično i javne tvrtke, a dijelom iz komocije zadržavanja postojećeg stanja.

Zakonske promjene koje se upravo donose idu u dobrom smjeru, ali dojam je i dalje da se prostor za građane i poduzetnike, odnosno njihove elektrane na krovovima zgrada otvara jako oprezno i presporo. U projektu PVMax podržavat ćemo promjenu ovakve politike i komunicirati najbolja europska rješenja i dobru praksu za Hrvatsku sa svima koji ovakvu promjenu trebaju prihvatiti.

Vjerujem da će upravo ovaj projekt koji bi trebao rezultirati s čak stotinjak MW novih integriranih sunčanih elektrana mogao biti prekretnica za ovu temu u Hrvatskoj.

Što je sve potrebno da bi jedan krov uopće bio u mogućnosti prihvatiti na sebe jednu sunčanu elektranu?

Krov u prvom redu treba biti ispravan u statičkom i konstrukcijskom smislu. Mnogi krovovi u Hrvatskoj to nažalost nisu i to će biti jedna od značajnijih prepreka. Generalno, zgrade su u Hrvatskoj u lošem stanju zbog neadekvatnih sustava održavanja i nedovoljne brige te se nalaze u zaista lošem stanju.

Krovovi tu nisu iznimka. Odgovarajući krov podrazumijeva onaj koje može na sebe primiti sunčanu elektranu i zadržati je na sebi 30 godina koliko je i očekivani životni vijek sunčanih elektrana.

Krovovi koji prokišnjavaju ili su u planu za energetsku obnovu ne preporučuju se za postavljanje sunčanih elektrana. U obzir se uzima i osunčanost krovova, odnosno njihova zasjenjenost od većih građevina ili višeg drveća.

Krov treba biti ispravan u statičkom i konstrukcijskom smislu/SHUTTERSTOCK

Zgrade uništene potresom upitne statike zasigurno ne ulaze u tu priču. Kako promijeniti da jedna priča koja prirodno veže drugu i kod traženja rješenja bude objedinjena? Do sad smo svjedočili brojnim primjerima točkastih i parcijalnih obnova koje smo nazivali energetskima?

Dosadašnja praksa točkaste obnove pokazala se skupa, spora i neučinkovita. Ovim tempom nikada nećemo dostići ciljeve u obnovi zgrada, a niti jedan javni proračun ove troškove neće moći pokriti. Vjerujem da je svakome od nas jasno da je jeftinije podići skelu i radove provoditi na nizu zgrada, na bloku ili na cijeloj ulici nego raditi zgradu po zgradu, stalno seliti mehanizaciju.

O provedbi postupaka nabave za zgradu po zgradu ne treba niti dogovoriti, posve je jasno da će cijena energetske obnove biti niža ako se ugovara na veću količinu. To su neke stvari koje svi znamo, ali do sada smo potpuno promašili ideju grupiranja naših zgrada. Objedinjena nabava za energetsku obnovu koja bi obuhvatila sve ili većinu zgrade jedne županije imala bi puno veći učinak uz puno manje novca nego desetci ili stotine pojedinačnih postupaka.

Zaboravljamo, vrlo često, koliko je mala naša zemlja. Umjesto da projekte okrupnjujemo, mi ih cjepkamo. Na tom mnoštvu malih projekata trošimo strahovito puno novca, vremena, procedure su nam ionako prekomplicirane i onda nam se događa da sve traje strašno dugo. A možemo i razmišljati još malo naprednije – zašto u javnom sektoru tako jako inzistiramo na kriteriju najniže cijene?

Tko od nas za sebe doma kupuje isključivo najjeftinije? Kad bi se javna nabava raspisivala uz zadanu cijenu, realnu i realističnu naravno – a za to je opet potrebno samo malo znanja i konzultiranja struke; onda bi se izvođači mogli ocjenjivati po kvaliteti koju nude, po tehničkim rješenjima koje predlažu, po nadstandardu usluge koju mogu pružiti

To bi bila jedna sjajna pila naopako i ja sam uvjeren da bi rezultat bili isplativiji, a bolji projekti, bez vantroškovničkih radova, bez kvarova, bez probijanja rokova. U svemu bi trebali biti i ključni i troškovi na razini životnog vijeka građevine, prečesto gledamo zgrade koje izgledaju dobro samo na otvaranju, a onda postaju preskupe svojim korisnicima za održavanje i redoviti pogon.

Na koji način ćete dodjeljivati tehničku pomoć građanima, a na koji privatnom i javnom sektoru?

Svatko tko ima neiskorišteni krov, potrebu za energijom i volju biti proizvođač obnovljive energije može računati na našu potporu i suradnju.

Od rujna kreće niz javnih poziva koji će biti otvoreni do iskorištenja sredstava koja imamo na projektu, a putem kojih ćemo tražiti projekte, ali i partnere – promotore koji će projekte na lokalnoj razini moći za nas prepoznati i pripremiti za provedbu te projektante koji su već i prije bili uključeni u pripremu projekata, ali je za njihovu provedbu nedostajala pravna ili bilo kakva druga stručna pomoć.

Ideja je doći do svih dijelova Hrvatske i pružiti tehničku pomoć tako da stvarno vidimo jedan novi iskorak na terenu. Od iduće godine posvetit ćemo se i konceptu energetskih zadruga, mislim da se to treba dogoditi u svakom hrvatskom gradu, a u gradovima kao što su Zagreb, Split, Rijeka i na razini gradskih četvrti.

Gdje smo u ovom trenutku po pitanju proizvodnje energije iz sunca u usporedbi s drugim EU zemljama?

Električna energija iz sunčanih elektrana u Europskoj uniji čini prosječno 5% ukupno proizvedene električne energije, dok je u Republici Hrvatskoj taj udio tek oko 0,5%, a mi smo sigurno u dijelu Europe koji po broju sunčanih sati odskače od prosjeka. Brine me i brzina promjene.

U većini europskih zemalja znatno se brže ulaže u sunčane elektrane i ovi udjeli rastu nego što je to slučaj kod nas. Napretka sigurno ima i kod nas, interesa ima, ali je ovaj proces potrebno još ubrzati. Za usporedbu – preko 50% instaliranih kapaciteta u Njemačkoj je snage do 100 kW, čak 98% sunčanih elektrana je priključeno na niski napon, dakle radi se o instalacijama građana i poduzetnika.

Danas deseci milijuna stanovnika EU proizvode vlastitu energiju, a taj broj bi mogao narasti na preko 50% stanovnika EU do 2050. – hrvatskim građanima moramo pružiti jednaku priliku, a ne ih kočiti i ograničavati uvijek novim i dodatnim procedurama.

Pojedinosti uvjeta tehničke pomoći koja je osigurana putem projekta PVMax bit će objavljeni u javnom pozivu investitorima koji se planira objaviti krajem rujna 2021. Godine na mrežnim stranicama www.regea.org.

* Projekt PVMax sufinanciran je sredstvima programa OBZOR 2020 koji provodi Europska komisija putem ELENA programa (www.eib.org/elena), broj ugovora: ELENA-2019-144 koji operativno za područje Republike Hrvatske provodi Regionalna Energetska Agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

* Sadržaj omogućila REGEA