Vlada je u travnju ove godine utvrdila Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji je u srpnju potvrdila Europska komisija, a već u rujnu na temelju tog dokumenta Hrvatskoj je isplaćen predujam od 6,14 milijardi kuna, što je najviša pojedinačna uplata u državni proračun otkako je Hrvatska članica EU.

Donošenje i prihvaćanje NPOO-a Hrvatskoj je omogućilo da započne povlačenje novca iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost, osmišljenog kako bi ublažio gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i učinio EU gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike zelene i digitalne tranzicije.

Članice su morale donijeti nacionalne planove oporavka, a onaj koji je donijela Vlada Hrvatskoj kroz narednih pet godina na raspolaganje stavlja ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijardi bespovratnih kuna te još oko 27 milijardi kuna povoljnih zajmova.

Imajući u vidu glave ciljeve Mehanizma za oporavak, i Hrvatska je u NPOO-u posebnu pozornost posvetila reformama i investicijama, usmjerenima na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju.

Donoseći dokument iz Vlade je naglašeno da su u fokusu plana mjere za jačanje okvira za istraživanje, razvoj i inovacije, te “politike za sljedeću generaciju”, koje se odnose na djecu i mlade.

Dokument na više od 1000 stranica predviđa provođenje cijelog niza projekata u različitim resorima, od gospodarstva do zdravstva i socijalne skrbi, a navedeni reformski ciljevi umnogome su slični onima koje je Hrvatska deklarirala i kroz ranije strateške dokumente, ali su najvećim dijelom ostali neispunjeni.

I ovdje se predviđaju reforme javne uprave, od digitalizacije i pravednijeg sustava plaća u državnim i javnim službama do funkcionalnije lokalne samouprave kroz stvarno i funkcionalno spajanje općina.

Brojne reformske mjere predviđene su i u sustavu socijalne skrbi, a neke od njih dio su reforme koja je u proceduri. Predviđena je digitalizacija sustava socijalnih usluga, snažnije uključivanje zajednice u socijalnu skrb i njezina djelomična deinstitucionalizacija, poticanje cjeloživotnog učenja…

Dokument predviđa i kvalitetnije upravljanje državnim poduzećima, kao i konkretne projekte digitalizacije i modernizacije u prometu te financiranje projekata u poljoprivredi, npr. izgradnje skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće za povrće.

Velika očekivanja i u sektoru obrazovanja za financiranje infrastrukture za uvođenje prava na predškolski odgoj, povećanje minimalnog broja obveznih sati i cjelodnevnu nastavu u osnovnim školama te povećanje obuhvata učenika gimnazijskim programima u odnosu na strukovne škole.

Kroz povlačenje novca za oporavak i jačanje otpornosti Vlada se nada i lakše postići povećanje mirovina, posebno u dijelu obiteljskih mirovina. O ispunjenju svih ovih reformi ovisit će i koliko će Hrvatska doista iskoristiti od sredstava koja su joj na raspolaganju iz Mehanizma za oporavak.

Novac koji nam je u rujnu doznačen kao predujam čini 13% ukupnih sredstava koja imamo na raspolaganju. Hrvatska do kraja ove godine mora provesti 34 mjere, od kojih su neke već provedene, no dio ih je još na čekanju i, kako je još u rujnu upozorio ministar financija Zdravko Marić, “imaju određene rizike”.

Mehanizam za oporavak, kao i reformski plan u okviru NPOO-a ogromna su šansa za gospodarski i društveni napredak zemlje kakva je Hrvatska, u kojoj je svaki godišnji proračun u najvećem dijelu unaprijed zadan i ne ostavlja previše prostora za investicije.

Za povlačenje tog novca nužno je prionuti reformama puno revnije nego što smo to činili do sada i učiniti sve kako i ove mjere ne bi ostale mrtvo slovo na papiru, poput većine reformi prepisivanih u praktički svim strateškim dokumentima od početka milenija.