Reflektori EK jamče realniji proračun?

Autor: Jadranka Dozan , 24. rujan 2013. u 22:00
Vlada bi u studenome mogla ići na 1,5 milijardi dolara

Vlada bi u studenome mogla ići na 1,5 milijardi dolara jer do kraja godine nije izgledan ni utržak od privatizacije.

Premijer Zoran Milanović u govoru o stanju nacije nije, kao prije pola godine, govorio da je gotovo sa štednjom već je isticao kako su državne financije prenapregnute.

Nepobitno je, kaže, da ćemo ući u proceduru prekomjernog deficita, a pitanje je tek hoćemo li sami osmisliti plan konsolidacije ili ćemo čekati Komisiju. Kakav plan Vlada kani ponuditi, trebalo bi se saznati već ovaj tjedan, ali i jučerašnji istup je sugerirao da Vlada i dalje ustrajava na "srednjem putu" u pogledu tempa smanjenja deficita i razmjera oslanjanja na rast prihoda nasuprot smanjenju rashoda. S tri mjeseca zakašnjenja u odnosu na rokove za pojedine faze planiranja proračuna Vlada će napokon predstaviti trogodišnje Smjernice ekonomske i fiskalne politike, a usporedo s tim očekuje se i rebalans.  Premda se u javnosti već naveliko barata procjenama da će deficit proračuna države ove godine biti oko 16 milijardi kuna, odnosno oko pet više od plana, u Vladi se još nisu, barem službeno, pomirili s tim.

I premijer je tek priznao da će manjak biti veći od planiranog. No, zato se u Vladi bliskim izvorima čuje da će se zatvaranje proračunske rupe riješiti još jednim inozaduženjem kroz drugo ovogodišnje izdanje dolarskih obveznica, i to u studenome. O iznosu, doduše, još kolaju različite 'informacije'. Dok jedni tvrde da Ministarstvo ide na milijardu dolara, drugi izvori govore o milijardu i pol dolara. Malo je, naime, vjerojatno da će se do kraja godine zaključiti privatizacije od kojih je država u planove računa financiranja ucrtala tri milijarde kuna prihoda. S tim u vezi ovih je dana i Andrzej Klesyk, izvršni direktor PZU-a, vodećeg poljskog osiguravatelja u utrci za Croatia osiguranje, za Reuters izjavio kako ne vidi realne šanse da se ta operacija 'kompletira' do kraja godine.

Kako god bilo, uz reflektore Europske komisije prostora za vrdanje s fiskalnom statistikom i projekcijama sve je manje. A sve je manje i smisla da se prilikom izrade proračuna (i rebalansa) projekcije ekonomskog rasta ili pojedine proračunske stavke podešavaju prema ciljanim proračunskim gabaritima, a ne realitetima i temeljitim procjenama učinaka pojedinih novih zakona i mjera. Jer, malo je koga iznenadilo vidjeti da su, primjerice, izdaci za mirovine već u srpnju bile pola milijarde kuna veći nego lani, a za cijelu godinu planirano je povećanje za oko 380 milijuna. Slično vrijedi i za više od milijardu kuna raskoraka planirana i ostvarena pada prihoda od poreza na dobit…    

Komentari (1)
Pogledajte sve

ma taj EDP je babaroga…čitao sam Karduma…
smijao sam…lijepo čovjek kaže…
Oni samo nešto propišu a boli ih uvo kako će se uzimati…da li su to povlaštene mirovine ili investicije sponzorima politike…

A ako se ne ispoštuje onda se rok produži 🙂

New Report

Close