Izmjene Zakona o strateškim investicijskim projektima ići će u dva smjera; redefinirat će se kriteriji koje poduzetnici moraju zadovoljiti da investicija postane strateška i ojačat će kapacitet za fazu prethodne administrativne provjere prijava projekata, rekao je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka i EU fodnova Branko Grčić.

„Bit će određenih promjena u dva smjera. Jedan je da redefiniramo kriterije koji su pokazali u ovih 6-7 mjeseci da ih teško poduzetnici mogu zadovoljiti, posebno mislim na osiguranje kompletne financijske konstrukcije“, rekao je Grčić, odgovarajući na upit novinara uoči sjednice Vlade.

Kako je ustvrdio, u pripremnoj fazi projekta investitori ne mogu se sa sigurnošću imati 100 posto osigurane novce za investiciju.

„Logično da kad smo taj problem identificirali, da u tom dijelu neke stvari i korigiramo“, rekao je Grčić.

Drugi smjer izmjena spomenutog zakona ide na daljnje jačanje kapaciteta u smislu broja ljudi i struktura koje će pomagati da se odrađuju prilično kompleksne i zahtjevne procedure oko razmatranja svakog pojedinog strateškog projekta, dodaje Grčić.

Analiza dosadašnje provedbe procedura vezanih za strateške projekte pokazala je da veliki broj prijavitelja nije bio u mogućnosti udovoljiti zakonom propisanim kriterijima, ali i da nije pokazana dovoljna ozbiljnost što se ogleda u velikom broju slučajeva nepotpune dokumentacije.

Po dostupnim podacima, službe Ministarstva gospodarstva obradile su do sada 40 pristiglih zahtjeva, a proteklih dana stiglo je još sedam prijava.

Do 15. srpnja iskazan je interes za proglašenje 18 javnih projekata strateškim. Od toga, četiri projekta je povjerenstvo proglasilo strateškim, a jedan odbacilo. Tri projekta su pri kraju procedure upućivanja na povjerenstvo, dva projekta su odbačena prilikom prethodne administrativne provjere, a preostalih osam nema potpunu dokumentaciju.

Do sredine srpnja iskazan je interes i 22 privatna investitora, od čega je povjerenstvo jedan projekt proglasilo strateškim, a jedan odbacilo. Još četiri projekta su blizu faze upućivanja na povjerenstvo, devet ih je odbačeno kod prethodne administrativne provjere, a preostalih sedam nemaju potpunu dokumentaciju zbog čega su investitori pozvani da je upotpune.

Dlaka u jajetu

Na upit novinara je li država, uloživši 300 milijuna kuna kako bi omogućila investiciju Ikee, koja je danas otvorila prvu robnu kuću u Zagrebu, Grčić je odgovorio protupitanjem: „Kojih 300 milijuna kuna?“.

„Mi se non-stop surećemo s nekim apsurdima. Najprije pritišćete i vi mediji Vladu, učinite nešto da dođu investicije u Hrvatsku. Kad to napravimo, onda tražimo dlaku u jajetu. Mislim da je to vrlo korisno upotrijebljen novac, ali nije to 300 milijuna nego je najveći dio ulaganja u infrastrukturu, koja je bila potrebna da se ovaj projekt pokrene, zapravo dala sama Ikea. Od 125 milijuna kuna uloženih u rekonstrukciju cestovnog prilaza, 100 milijuna je financirala Ikea“, rekao je Grčić.