Gospodarenje otpadom je pitanje gospodarstva i  troškova, ali isto tako i društveno pitanje – što ostavljamo generacijama koje dolaze, rečeno je na otvaranju 8. Croatia Waste Expo 2019. koji se danas održava u Zagrebu u organizaciji Poslovnog dnevnika. Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika kazao je da se problematika gospodarenja otpadom putem ovakvih Waste Expoa i na ovaj način promovira već šest godina.

"U ovom sektoru nema velikih brzih pomaka te je ovo događanje bitno i kao mjesto dijaloga, a čega u našem društvu često nedostaje.  Zato i tematika i ovog događanja nije što je sada nego što će i što bi moglo biti u narednom razdoblju pokušavajući se odmaknuti od političke buke koja skreće često pozornost s onog bitnog i stavlja fokus na neke stvari i strasti koje su nam možda i u drugom planu", kazao je Nišević.

Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, istaknula je da je gospodarenje otpadom već davno dio kružnog gospodarstvo i utječe na čitavo gospodarstvo i društvo.

"Plan gospodarenja otpadom je čitav ciklus od stvaranja, zbrinjavanja do prerade i recikliranja i ponovne uporabe toga otpada kao industrijske ili energetske sirovine. Postojeća EU regulativa podrazumijeva da do 2020. recikliramo 50 posto papira, plastike i metala te 75 posto građevinskog otpada. No, lani je donesena i nova regulativa do 2035. koja diže te standarde za 10-15 posto", kazala je Radović Josić. Dodaje da u Hrvatskoj trenutno recikliramo oko 30 posto, a odlažemo 70 posto otpada, a EU direktiva govori da bi se trebalo odlagati maksimalno 10 posto, a što govori da smo još dosta daleko od cilja. EU sredstvima se financira opremanje reciklažnih dvorišta te 23 centra za gospodarenje otpadom kao i čitava infrastruktura spremnika i vozila za taj sustav. "Kako bi se držali EU regulative, morali smo donijeti dinamiku zatvaranja postojećih odlagališta otpada koja ne zadovoljavaju europske, ali ni nacionalne uvjete. Tu su i mjere za smanjenje plastike koja završava u moru, a ona se prije svega odnosi na smanjenje jednokratne plastike za hranu i piće, vrećica, boce za piće, štapići za uši i sl.", naglasila je Sanja Radović Josić. 

Financiranje je jedna od najbitnijih stavki postavljanja svakog sustava, pa tako i onog gospodarenja otpadom, rečeno je na panelu "Izvori financiranja gospodarenja otpadom u kružnom gospodarstvu" koji se u sklopu 8. Croatia Waste Expoa 2019. održao u organizaciji Poslovnog dnevnika u petak u Zagrebu. Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, pojašnjava da Hrvatska ima 2,8 milijardi kuna iz EU fondova do 2020. godine za gospodarenje otpadom, a bilo je više natječaja na kojima su se gradovi, općine i županije mogle javiti. "Do sad ugovoreno 2,2 milijardi s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a do kraja godine ima još nekoliko značajnih javnih poziva. Mislim da novca ima dovoljno i da novac nije ključi problem. Veći problem je vrijeme da se to sve odradi. Procedura je takav kakva jest, ali EU pravila se moraju poštovati", kazala je Radović Josić. Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističe da se sigurno ne može jednako pristupiti rješavanju problema gospodarenja, a i financiranja, projekta gospodarenja otpadom u Zagrebu i nekim manjim gradovima. "Mogu li se javni natječaji bolje prilagoditi korisnicima, svakako mogu. Treba više komunicirati s predstavnicima gradova i općina i vidjeti koje su njihove potrebe i onda prema tome prilagoditi javni poziv. No, procedure su zadane od EU i moraju se strogo poštovati" kaže Čilić.

Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističe da nije isključeno da dobar dio novca koji nam je EU namijenio za gospodarenje otpadom možda izmaknuti jer dio jedinica lokalne kalkulira i ne želi riskirati da sami krenu s projektima koje bi onda mogli prijaviti na EU fondove nego se isključivo čekaju takvi fondovi. "Komunalna društva u vlasništvu gradova i općina su se zadnjih godina dosta transformirale te su, uz EU poticaje ili bez njih, modernizirale poslovanje i tehnologiju gospodarenja otpadom – prije svega po pitanju odvojenog prikupljanja otpada. Sada imamo situaciju da građani u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje se prikupi najviše odvojenog otpada, plaćaju veće račune za odvoz smeća od drugih. Tako više plaćaju građani u Prelogu nego u Dubrovniku. To se moga iznivelirati", kazao je Ćurko. Dodaje da je teško situaciju stalno promatrati na razini čitave Hrvatske jer nije ista situacija u nekim manjim gradovima ili područjima, npr. Krk koji je najdalje otišao po pitanju gospodarenja otpadom, ili pak jedan Osijek ili Zagreb. Marijana Palijan iz tvrtke Eko-Flor Plus kaže da oni kao najveći poduzetnik u sektoru gospodarenja otpadom do sada nisu imali prilike doći do sufinanciranja iz EU fondova. "Svi natječaji koji su do sada bili raspisivani su bili, ili za komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ili pak za same takve jedinice. Nikada ti pozivi nisu bili namijenjeni privatnim tvrtkama", kazala je Palijan.

Davor Vić, direktor osječke komunalne tvrtke Unikom ističe da je fokus uvijek na velikim gradovima te je zato i Osijek istaknut kao primjer, a pozitivno je  to što su, kaže, možda i najuspješniji veliki grad u Hrvatskoj po pitanju gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. "Mi nismo čekali ulazak Hrvatske u EU te EU direktive i Europske fondove već smo u projekte krenuli sami i s partnerima u međugraničnim projektima. Jedan od takvih projekta koje smo isfinancirali s Mađarskom i Srbijom je prikupljanje plastičnog otpada u sustavima kolektivnog stanovanja", kazao je Vić. Niti Zagreb nije čekao EU novac već je krenuo sam u projekte gospodarenja otpadom jer se radi o dugoročnim projektima koji ne mogu čekati, kazala je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba. "Što se tiče pretrpanih spremnika, dobro je da se o tome razgovara jer će to povećati svijest građana. Sam sustav prikupljanja i pražnjenja tih spremnika, to je manji tehnički posao koji će se urediti brzo i jednostavno", kazala je Jozić. Dodala je da i Zagreb ima nekoliko većih projekta s kojima je krenuo prema EU fondovima, no u svakom slučaju u Zagrebu računaju da će, zbog nelogičnosti u javnoj nabavci koji protežiraju manje gradove, dobar dio toga biti financiran iz gradskog proračuna. "Jedan grad koji ima stanovnika koja ima stanovnika kao i naša jedna zgrada mamutica može dobiti za reciklažna dvorišta 500 tisuća kuna, a mi za čitavi grad maksimalno 3,5 milijuna. Isto tako, predviđeno je da jedna gradska četvrt može imati po jedno reciklažno dvorište, ali ne uzima se u obzir da jedna naša gradska četvrt, npr. Sesvete, ima 80 tisuća stanovnika, a što je više nego što imaj stanovnika mnogi gradovi u našoj zemlji", ističe Jozić. Dodaje da je Zagreb krenuo u gospodarenje otpadom već davno, no da se u međuvremenu morao prilagođavati uredbama koje nisu uvijek uređivale taj sustav na način kako su to u Zagrebu zamislili. Branka Genzić-Horvat, predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR) ističe da sustav gospodarenja otpadom sa sobom donosi mnoge posljedice. Upozorila je da se naš sustav i dalje bazira na strategiji iz 2005. koja kao temelj ima centre za gospodarenje otpadom, a koji su se u međuvremenu pokazali kao neučinkoviti i suvišni.