Vijest da sve poskupljuje više nije nova, opalit će nas po džepu kako god. Ali kako si pomoći i može li si pomoći jedna prosječna obitelj s prosječnom plaćom te doskočiti visokim cijenama? Ekonomist Ljubo Jurčić  je podjelio savjete što i kako u ova izazovna vremena,

“Objektivno, male su mogućnosti za uštedu, ali one postoje, barem po pitanju hrane. Sjetimo se naših starijih što su radili”, kaže Ljubo Jurčić za RTL.

Kaže da bi recepti starijih generacija mogli uz malo truda pomoći ljudima i danas.

“Mi, koji smo živjeli u težim vremenima visoke inflacije, pomaknuli smo se sa službenog tržišta, krenuli smo u dio gdje su bile manje marže. Snabdijevalo se preko sindikata koji je imao 10 ili 20 posto niže cijene jer su robu naručivali na veliko i bez provizije. Drugi korak je bio taj da su se otvarale linije po kojima su se ljudi opskrbljivali direktno od proizvođača hrane na selu. To su tipično bile svinjske polovice, potom teletina koje su bile čak 50 do duplo jeftinije nego u trgovinama. To se odnosilo i na grašak, krumpir, zapravo na sve od čega čovjek živi”, prisjeća se Jurčić. Kaže da se zaobilazeći time trgovačke troškove i maržu dobivala jeftinija hrana.

štednja na svim razinama

Četiri jednostavna načina uštede energije pri kuhanju

“To nije bila opskrba za tjedan ili dva, nego za dva mjeseca i dulje, a grašak i krumpir kupovali su se za četiri mjeseca. Prije godinu dana govorio sam da ide inflacija, ljudi su se smijali, ali sam rekao da onaj koji ima 50 tisuća kuna, treba uložiti u škrinju, duboki zamrzivač, pa kupiti hranu po niskim cijenama jer će ona do kraja godine sigurno poskupjeti”, kaže za

Nastavlja da je isto savjetovao i za drva te komentirao što vlada smanjuje porez na ogrjev. “Ali time će se povećati potražnja pa će cijene porasti više od onoga što će biti smanjeno PDV-om”, kaže ovaj ekonomist.

Vrijeme je za popravke

Dodaje i da sad nije vrijeme za kupovinu trajnih dobara, perilica, bojlera, vodokotlića… Treba popravljati.

“Mrežu usluga treba izgraditi, sada nećemo kupovati zamrzivač od 2000 ili 3000 kuna, popravit ćemo onaj koji imamo. Cipele je jeftinije popraviti za 50 kuna nego kupiti nove za 500 ili 1000 kuna. I ne treba čekati zimu, treba ih sad pođoniti”, govori za RTL.

U razgovoru smo došli i do “kiseliša”. “Treba pripremiti zimnicu, uložiti. U moje vrijeme u urbanim sredinama čitave su zgrade mirisale ili smrdjele (kako tko voli) po zimnici. Vino kupiti direktno kod proizvođača, 100 ili 200 litara, u podrumu kuće ukiseliti kupus. Neka jedan to napravi, bit će dovoljno za više njih”, kaže.

Ako se i damo na recepte starih, pa spremimo svoju zimnicu, uzmemo polovicu svinje i smrznemo je u “dubokom”, pitali smo koja bi bila ušteda? “S obzirom na to da se ne plaćaju troškovi logistike i nema trgovačke marže, odnosno zarade koju trgovac mora imati, onda je za ‘kiseliš’ ušteda i do 50 posto, graška od 50 do 100 posto, upola jeftinije je i meso”, govori nam.

Ako se netko odluči povezati se s uzgajivačem na selu, možda u Slavoniji, pa dogovoriti svinjsku polovicu, kaže da se to treba napraviti sad, a ne oko Božića kad je navala.

Siva ekonomija

Dolazi li kraj radu na crno? Veća kontrola poslodavaca, strože kazne i ‘crne liste’

Da se maknemo od zimnice i svinjskih polovica, pitali smo isplati li se ulagati sad u zlato, spremati ga za ‘crne dane’.

“Zlato je špekulativno, a o čemu se radi najbolje govori iskustvo opkoljenog Sarajeva, Tamo ni zlato ni slika van Gogha nije vrijedilo jer to se nije moglo mijenjati za robu. Unca zlata sada vrijedi oko 2000 dolara, sutra kad se sve smiri, možda će vrijediti 1500 dolara. Zlato ima emocionalnu vrijednost, ne uporabnu, a u krizi se hrana mijenja za hranu. Što će vam onda zlato”, apostrofira Jurčić i kaže da smo možda na vrhuncu krize, a  tada se zlato, tvrdi Jurčić, ne kupuje.

Dodaje kako špekulanti i namjerno pumpaju vrijednost zlata, da je to i pratio sve do ljeta. Energenti poskupljuju, jesu li solarni paneli možda dio rješenja i ušteda, pitali smo. Kaže jesu, ali samo kao dugoročno ulaganje, na kraće staze nisu