U odnosu na prvotne planove, ove se godine predviđaju dodatne dvije milijarde za sanacije dugova ustanova u zdravstvu, a pored toga se za 1,5 milijardi podebljavaju i transferi HZZO-u.

I za mirovine i mirovinska primanja država će osigurati više nego što je donedavno planirala; slijedom indeksacije, a s obzirom na veću inflaciju i rast plaća, za mirovine se osigurava dodatnih 1,8 milijardi kuna, odnosno ukupno 45,3 milijarde kuna.

Podebljavaju se, i to za oko 700 milijuna kuna, i sredstva planirana za popunjavanje robnih zaliha, ponajprije pod utjecajem rata u Ukrajini.

Usto, dodatna sredstva nameće i nedavni sporazum sa sindikatima o povećanju osnovice plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, To su, u najkraćem, neke od stavki na strani rashoda koje su doživjele najveće korekcije inicijalnih planova u rebalansu proračuna za ovu godinu usvojenom na jučerašnjoj sjednici Vlade.

Na razini ukupnih rashoda koji se financiraju iz tzv. općih prihoda i koji utječu na deficit plan rashoda rebalansom u konačnici se povećava za 9,2 milijarde kuna, a računajući i one koji ne utječu na deficit (sufinanciranje iz EU fondova, vlastita sredstva) ukupno se rashodna strana rebalansom povećava za 10,9 milijardi kuna.

Istodobno, slijedom rasta gospodarske aktivnosti, ali i utjecaja inflacije na pojedine porezne prihode (ponajprije PDV), povećava se i tekući plan prihoda državnog proračuna, i to za 6,6 milijardi kuna.

Gotovo polovica planiranog povećanja odnosi se na porezne prihode (za 3,1 mlrd. kuna, na ukupno 91 milijardu). S blizu dvije milijarde kuna više nego prema tekućem planu računa se prikupiti i od doprinosa (rast zaposlenosti i plaća) od kojih se sad očekuje gotovo 28 milijardi, a za milijardu kuna, na 34,5 milijarde, povećan je i plan za prihode od pomoći, uglavnom na račun očekivanog povlačenja sredstava iz fondova EU.

Potpredsjednik Vlade
i ministar financija Zdravko Marić/J. Galoić/PIXSELL

Iako se, dakle, plan rashoda povećava više od prihoda, te bi na razini samog državnog proračuna manjak prema rebalansu trebao porasti za 4,3 milijarde kuna, zbog nešto poboljšanih očekivanih rezultata izvanproračunskih fondova i lokalne držćave u Ministarstvu financija računaju da će deficit na razini opće države ostati u okvirima maastrichtskih tri posto BDP-a.

Prema europskoj metodologiji (ESA 2010), novi plan predviđa da će na kraju deficit opće države biti 2,8 posto BDP-a, odnosno povećava se s 12 na oko 13,4 milijarde kuna.

Za ministra financija i potpredsjednika Vlade za gospodarstvo Zdravka Marića najvažnija rezultanta svih tih korekcija i preslagivanja je njihov odraz na putanju javnog duga. A on bi se, mjereno udjelom u BDP-u, ove godine trebao smanjiti za 3,6 postotnih bodova, na 76,2 posto BDP-a.

“Izuzev prve godine pandemije, u svim godinama mandata ove Vlade imali smo smanjivanje razine javnog duga”, podsjetio je. Kad je riječ o prihodima, plan rebalansa temelji se na očekivanom kretanju gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir i fiskalne učinke paketa mjera za ublažavanje inflatornih pritisaka na stanovništvo i gospodarstvo, ponajprije poreznih izmjena u okviru sustava PDV-a i trošarinskih propisa.

Utjecaj nižeg PDV-a
Izmjenama zakona o PDV-u od 1. travnja, naime, propisano je smanjenje stope PDV-a s 25 na 5 posto odnosno 13 posto za određena dobra i usluge. Na pet posto smanjen je PDV za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje, ali i ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja.

Usto, izmjenama Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju na razdoblje od tri mjeseca snižena je visina trošarine za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te za 20 lipa po litri dizelskog goriva, a Uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata (osim premium goriva) premije energetskih subjekata za motorne benzine i dizelska goriva utvrđene su na 0,75 kuna po litri te za plavi dizel na 0,5 kuna po litri.

Trajno je pak proširena primjena snižene stope PDV-a od 13 posto za isporuku prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica te ogrjev, a od početka travnja do kraja ožujka iduće godine isporuka plina obračunava se po stopi PDV-a od pet posto. Zbog toga se planirani prihodi od PDV-a unatoč velikoj korekciji očekivane inflacije rebalansom povećavaju za “samo” 1,8 milijardi kuna, na 62,6 milijardi.

Kako se ističe u obrazloženju novih planova, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz EU fondova.

“U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti u svrhu sanacije šteta od potresa te iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koja će se usmjeriti za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte”, navode u Vladi.

U konačnici su novim planom proračuna za 2022. ukupni prihodi (računajući i 765 milijuna od prodaje nefinancijske imovine) projicirani na 171 milijardu kuna.

Glavne promjene
Glavne promjene na strani rashoda u rebalansu proračuna vezane su, generalno, uz ublažavanje posljedica rata u Ukrajini, uključujući i zbrinjavanje izbjeglica, te već spomenuto podmirenje dugova zdravstvenog sustava i osiguranje sredstava za rast osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama. U konačnici je novi plan ukupnih rashoda povećan na nepunih 11 milijardi, sa 173,8 na 184,7 milijardi kuna.

No, lako je moguće da se, primjerice, neka planirana povećanja zbog teško predvidivog kretanja inflacije pokažu nedostanima. To vrijedi npr. za izdatke za mirovine, koji su rebalansom povećani za 1,8 milijardi kuna. Ministar Marić s tim u vezi poručuje samo kako će se sve obveze po usklađivanju mirovina ispuniti.

A isto tvrdi i za obveze po sporazumu sa sindikatima o 4-postotnom povećanju osnovica plaća. Ukupni rashodi za zaposlene rebalansom su planirani na 25,2 milijarde kuna (ne uključujući rashode u osnovnom i srednjem školstvu) što je u odnosu na tekući plan povećanje za nepunih 300 milijuna kuna.

To povećanje prvenstveno je rezultat osiguranja sredstava za rast osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama i to najvećim dijelom na pozicijama MUP-a, Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrane, ali u resorima s velikim brojem zaposlenih usporedno se planiraju i uštede unutar proračuna.

Planirana povećanja materijalnih rashoda (za oko 940 milijuna) najvećim dijelom se objašnjavaju povećanim troškovima energenata u tijelima državne uprave te troškova vezanih uz smještaj izbjeglica iz Ukrajine (242,5 milijuna). Financijski rashodi i dalje se planiraju na 7,7 milijardi kuna.