Hrvatska Vlada u četvrtak bi na sjednici u Vukovaru trebala donijeti relabans ovogodišnjeg proračuna u skladu s promjenama u njezinu ustrojstvu te pozitivnim makroekonomskim kretanjima, zbog kojih je i projekcija gospodarskog rasta povećana s 2 posto na 2,6 posto, dok bi manjak opće države iznosio 1,7 posto BDP-a ili 1 postotni bod manje od prvotnog plana. 

Da će se na Vladi u četvrtak naći rebalans proračuna za 2016. godinu najavio je i ministar financija Zdravko Marić koji je istaknuo da se radi isključivo o tehničkom rebalansu s obzirom na novi ustroj Vlade, odnosno nova i spojena ministarstva.

"Unutar samog rebalansa doći će do određenih preraspodjela na rashodnoj strani proračuna, ali ne dolazi do probijanja ukupne rashodne strane. Sve je u skladu s planom, a vidjet ćete sutra kad budemo prezentirali, koliki će biti planirani deficit za 2016., obzirom na prihode koje smo prikupili čak i nešto iznad plana", kazao je ranije u srijedu Marić novinarima ispred Banskih dvora.

Prijedlogom rebalansa ukupni bi prihodi proračuna iznosili 116,37 milijardi kuna, što je 1,45 milijardi kuna ili 1,3 posto više nego je prvotno bilo planirano, dok se ukupni rashodi smanjuju za 684,6 milijuna kuna, na 121,72 milijarde kuna.

Tako bi manjak državnog proračuna iznosio 5,35 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a (prema nacionalnoj metodologiji), što je u odnosu na prvotni plan smanjenje za 2,1 milijardu kuna ili 0,6 postotnih bodova BDP-a.

S obzirom da se planira da će izvanproračunski korisnici ostvariti manjak od 0,3 posto BDP-a, dok bi lokalne jedinice ostvarile višak od 0,2 posto BDP-a, očekuje se da će ukupni manjak proračuna opće države iznositi 1,7 posto BDP-a, što je 1 postotni bod manje u odnosu na trenutno važeći plan.  

Time će se, kaže se u obrazloženju predloženog rebalansa, dalje doprinijeti smanjenju udjela javnog duga u BDP-u te je izvjesno da će se ostvariti preporuka Vijeća EU vezano uz rješavanje prekomjernog proračunskog manjka.

Budući da se planira niži manjak državnog proračuna, smanjuju se i potrebe za njegovim financiranjem. Do kraja godine tako se ne planira izdavanje obveznice na inozemnom tržištu kapitala, stoga se u računu financiranja plan primitaka od izdanih inozemnih obveznica umanjuje za 7,7 milijardi kuna, ističe Vlada, dodajući kako će se financiranje proračunskog manjka i izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova osigurati putem drugih instrumenata financiranja. 

U obrazloženju Vlada ističe i kako su dobri makroekonomski trendovi pozitivno utjecali i na kretanja proračunskih prihoda u odnosu na prvotno planirane te se očekuje njihovo veće ostvarenje za 1,5 milijardi kuna, a tom povećanju najveći doprinos dali su prihodi od poreza na dobit, trošarina te prihodi od imovine. 

Planiranim rebalansom, kako se ističe, neće se povećati razina rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na visinu proračunskog manjka. Pritom kretanje pojedinih kategorija rashoda ukazuje na manje izvršenje od planiranog, dok istovremeno postoji potreba za dodatnim sredstvima na drugim kategorijama rashoda. Tako su ostvarene uštede na rashodima za kamate, naknadama građanima i kućanstvima, pomoćima te kapitalnim rashodima. Istodobno su osigurana dodatna sredstva zbog neočekivanih rashoda za podmirenje nepredviđenih troškova (sudske presude, dugovanja iz prethodnih godina) i obveza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za naknadu troškova bolovanja. Također, dodatna sredstva osigurana su i na dijelu rashoda za zaposlene te naknadama građanima i kućanstvima, navodi se u obrazloženju.

Proračunski prihodi veći za 1,5 milijardu kuna

Prema novom planu državnog proračuna, u 2016. godini očekuje se da će proračunski prihodi biti za 1,5 milijardi kuna veći od prvotno planiranih te iznositi ukupno 116,37 milijardi kuna, pri čemu će prihodi poslovanja iznositi 115,9 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 433,7 milijuna kuna.

Prihodi od poreza po novome su planirani u iznosu  od 71 milijardu kuna, što je povećanje od 2,1 milijardu kuna u odnosu na prvotni plan proračuna.

Pri tome najveće pozitivne promjene bilježi prihod od poreza na dobit, za kojeg se planira povećanje za 1,2 milijarde kuna, na 7,2 milijarde, kao rezultat boljeg poslovanja poduzeća tijekom 2015. godine nego što se očekivalo u vrijeme donošenja proračuna.

Isto tako, kaže se, povećanje od 725,1 milijun kuna u odnosu na prvotni plan bilježe i posebni porezi i trošarine, koji bi tako iznosili ukupno 14,8 milijardi kuna. Najveće povećanje pritom bilježe dvije najznačajnije kategorije trošarina – na duhanske proizvode u odnosu na prvotno planirani iznos rastu za 315 milijuna kuna, na 4,5 milijardi kuna, dok trošarine na energente i električnu energiju rastu za 244,5 milijuna kuna te iznose 8,2 milijarde kuna.

Znatnije povećanje planira se još i kod  prihoda od imovine, koji obuhvaćaju prihode od kamata, od dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih organizacija, od dividendi, koncesije, prihode od iznajmljivanja i zakupa imovine, od legalizacije te ostale prihode od imovine, i to za 639,6 milijuna kuna, na 3,2 milijarde kuna.

Prihod od poreza na dohodak rebalansom su planirani u iznosu od 2,3 milijarde kuna, što je u odnosu na prvotni plan povećanje za 174,2 milijuna kuna.

Rashodi proračuna niži za 700 milijuna kuna

Ovogodišnji rashodi proračuna, pak, rebalansom bi bili smanjeni za oko 700 milijuna kuna i iznosili bi 121,7 milijardi kuna.

Rebalansom su izvršene promjene naziva, ukidanja, pripajanja i izdvajanja ustrojstvenih jedinica te njihova pripajanja drugom središnjem tijelu državne uprave. Nadalje, zbog dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna, kao i zbog događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna, na pojedinim stavkama bilo je potrebno izvršiti određene prilagodbe, obrazlaže Vlada.