Čini se da smo dosegnuli neke donje razine premije osiguranja kod obveznih autoosiguranja

Može li urušavanje premije na obveznim autoosiguranjima imati negativne posljedice za osiguranike te kako izmijeniti pogodovanje zakonodavca Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na segmentu dopunskih zdravstvenih osiguranja teme su o kojima govori Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje.

U samo dvije godine, između prosinca 2015. i 2013., na obveznim autoosiguranjima izgubljena je gotovo trećina premije, pala je sa 2,9 na 2,0 milijarde kuna. Što to znači za tržište, te koliko takav trend ugrožava poslovanje društava?

Iznosi koje spominjete jesu točni i ukazuju na značajnu promjenu na tržištu osiguranja, ali se doista ne može reći da takav trend ugrožava poslovanje društava za osiguranje. Radi se o procesu koji je dobrim dijelom bio očekivan i na koji se društva za osiguranje konstantno prilagođavaju. Ovdje svakako treba podsjetiti da društva za osiguranje posluju pod strogim regulatorno nadzornim okvirom, upravljaju rizicima poslovanja te osiguravaju uredno ispunjenje svih preuzetih obveza prema osiguranicima i oštećenim osobama.

Trebaju li osiguranici, vlasnici polica, možda ipak strahovati za isplatu mogućih odšteta?

Naravno da ne – društva za osiguranje uredno izvršavaju sve svoje obveze isplate osigurnina i odšteta i taj proces se oduvijek nesmetano odvijao. Društva za osiguranje godišnje u prosjeku realiziraju isplate odšteta ukupne vrijednosti oko četiri milijarde kuna te i na taj način omogućavaju građanima i gospodarstvu saniranje mogućih posljedica rizika koji postoje u svakodnevnom životu i poslovanju.

S obzirom na pad premije u industriji osiguranja nije bilo nekih velikih potresa i rezova, masovnijih otpuštanja zaposlenika, što je možda bilo za očekivati pa se prosječan osiguranik pita – jesu li društva prije liberalizacije cjenika zapravo 'pumpala' profit na skupim policama?

Društva za osiguranje su se posljednjih nekoliko godina itekako prilagođavala novonastalim okolnostima i brižljivo vodila računa o troškovima poslovanja, gdje je bilo značajnih smanjenja i ušteda na svim razinama. Sve aktivnosti su bile usmjerene na postizanje što veće učinkovitosti poslovanja i servisa prema klijentima, uz pokušaje značajnog smanjenja troškova poslovanja. Ne može se reći da je bilo bilo kakvog ‘pumpanja profita’ budući da je tržišna utakmica na području osiguranja motornih vozila, kako na obveznim autoosiguranjima tako i kasku, cijelo vrijeme bila izrazito intenzivna te su osiguranici zasigurno imali tržišnu cijenu budući da je aktivno čak 14-15 pružatelja takvih usluga.

I veljača 2016. zaključena je uz pad premije, no usporeniji je u odnosu na razdoblje prije, minus je iznosio 24 milijuna kuna za razliku od veljače 2015. kada je pad na godišnjoj razini dosegnuo gotovo 90 milijuna kuna. Čeka li nas možda val poskupljenja polica?

Teško je predviđati tržišnu dinamiku, ali i po procjenama većine stručnjaka kao i po procjenama, pa i upozorenjima nadzornog tijela, čini se da smo dosegli neke donje razine premije osiguranja kod obveznih autoosiguranja. No, tržišnih takmaca je puno, natjecanje se prebacuje i u područje poboljšanja i uvođenja novih usluga prema osiguranicima.
Sigurno je da su društva za osiguranje iscrpila određene mogućnosti u segmentu troškova poslovanja te je realno očekivati stabiliziranje razine cijena, ako ne i blago povećanje. Svako društvo za osiguranje upravlja svojim polovanjem samostalno i u skladu sa svojom poslovnom filozofijom te nastoji ponuditi konkurentnu cijenu. Uloga Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga od izrazite je važnosti te ona vodi računa da svako društvo za osiguranje ispunjava zakonske obveze posebno one iz članka 10. zakona o obveznim osiguranjima u prometu o dostatnosti premije osiguranja od autoodgovornosti.

Za članice HUO-a provodite niz aktivnosti vezanih i uz dobrovoljna zdravstvena opsiguranja. Posebno su u fokusu police dopunskih zdravstvenih osiguranja, koje i dalje nude samo 3-4 društva, a razlog je neravnopravna tržišna utakmica zbog zakona koji pogoduje gotovo monopolnom položaju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigutanje. Novi ministar zdravstva najavljivao je reformu sustava, no brzo je utihnuo i čini se da se predomislio?

Siguran sam da će nova Vlada poduzeti određene korake u tom pravcu – sadašnja situacija se mijenja, pojedina društva za osiguranje su spoznala i potencijalnu priliku u segmentu zdravstvenih osiguranja koje će kad tad postati važan dio osigurateljne premije. Društva za osiguranje mogu biti samo dobrodošli partneri u reformi zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja te očekujem da ćemo u tom smislu biti prepoznati od novog ministra zdravstva.

Svojedobno je najavljivano kako će ulaskom Hrvatske u EU taj 'čvor' pogodovanja raspetljati Europska komisija, no to se još nije dogodilo. Što je rješenje? Trebaju li društva, kao što su to uradili osiguratelji u Sloveniji, Komisiji tužiti državu jer nije osigurala uvjete za ravnopravno poslovanje već godinama pogoduje HZZO-u?

Moguć je i scenarij u kojem bi netko pokrenuo takvo pitanje na propisani način i prema tijelima EU. Vjerujem da takvo rješenje nije nikome u interesu jer bi u krajnjem slučaju možda moglo doći i do poteškoća u povlačenju sredstava iz EU fondova. Očekujemo određena rješenja od strane mjerodavnog ministarstva te pokretanje zakonodavnih i drugih potrebnih inicijativa kojem bi se tržište zdravstenih osiguranja, poglavito u segmentu dopunskog zdravstvenog osiguranja, reguliralo na ispravan način te otvorila tržišna utakmica svim pružateljima usluga pod jednakim uvjetima i sukladno propisima koji reguliraju djelatnost osiguranja.