Marko Primorac, ministar financija, rado bi uveo porez na nekretnine no javni otpor koji se javlja prilikom svake najave mogućnosti njegova uvođenja, politiku tjera na odustajanje.

“Nema dvojbe da je porez na nekretnine najbolji instrument za financiranje jedinica lokalne samouprave (JLS). Imamo natruhe tog poreza, kroz porez na kuće za odmor i spomeničku rentu, no bilo bi bolje da se uvede stvarni, pravi, tekući porez na nekretnine koji bi u obzir uzeo, između ostalog, pravu vrijednost nekretnina”, rekao je Primorac na financijskoj konferenciji Poslovnog dnevnika.

Javni otpor, kao što smo rekli, čini svoje, pa Primorac, i to u godini pred izbore, jasno poručuje da Vlada ništa neće činiti “preko koljena”.

Prepustili JLS-ima
“O uvođenju poreza na nekretnine važno je razgovarati”, ističe. Vlada je lopticu prebacila lokalnim čelnicima jer od sljedeće godine oni odlučuju o visini poreza na dohodak, zato što im je zakonom onemogućeno punjenje blagajne putem prireza.

“Kroz prepuštanje JLS-ima da sami odrede stope poreza na dohodak željeli smo ih primorati da razmišljaju kako da ostvare ostatak prihoda i osiguraju fiskalnu održivost”, kaže Primorac. Određene promjene Vlada priprema, otkrio je Primorac, i u upravljanju državnim poduzećima. Na upit glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića možemo li očekivati izlazak javnih poduzeća na Zagrebačku burzu, a koje se već godinama zaziva, Primorac kaže da je to realna mogućnost.

“Uvjeren sam da je ispravan put djelomično nuđenje državnih poduzeća kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO). Ona ne mora biti potpuna, već može biti i djelomična”, rekao je Primorac dodajući da država kani promijeniti način na koji se upravlja poduzećima u državnom vlasništvu.

Najavljuje tako donošenje vlasničke politike, a koja će, osim noviteta u upravljanju, definirati i ključne pokazatelje uspjeha. Primorac ističe da država mora postaviti ciljeve te ih pratiti. “Vlasniku, odnosno državi, ne smije biti važno tko upravlja već kako se upravlja i ostvaruju li se ciljevi”, navodi.

Dodaje i da će tek kada bude donesena vlasnička politika biti moguće reći i odlučiti što se može, a što ne može zadržati u državnom vlasništvu. Ostaje, dakle, vidjeli hoće li država u svom vlasništvu ostaviti poduzeća koja pružaju javna dobra i usluge ili ona koja ostvaruju profit.

Mirovinski mogli bolje, ali…
Ministar financija komentirao je i drugi mirovinski stup, odnosno postoji li mogućnost povećanja izdvajanja za drugi stup. Ističe tako da po tom pitanju nema načelnog stava.

“Ako je stopa prinosa mirovinskih fondova niska, onda priča oko povećanja izdvajanja za drugi stup nema smisla. Povećanje izdvajanja imat će smisla onda kada će povrati biti takvi da to opravdaju”, zaključuje.

Kaže i da su mirovinski fondovi mogli ostvariti mnogo bolje rezultate. Ipak, navodi, treba uzeti u obzir da su bili suočeni s vanjskim utjecajima koji su im to, dijelom, onemogućili, a tu su i zakonska ograničenja. Dodaje i da bi se mogli napraviti značajniji iskoraci za ulazak mirovinskih fondova u javna poduzeća, a ubuduće će im biti omogućeno i veće ulaganje u startupove.

Ministar je potvrdio prognoze gospodarskog rasta od 2,8 posto u 2024. iako je HNB nešto pesimističniji (2,6 posto). Primorac pritom navodi da Ministarstvo financija raspolaže s najdetaljnijim podacima o općoj i središnjoj državi pa bi njihove prognoze, a koje su vrlo konzervativne, ipak trebale biti najrelevantnije.