Gledatelji HTV-a nestrpljivo čekaju jesensku shemu i nastavak serije’ Dnevnik velikog Perice’, inspiriranog kultnim hrvatskim filmom ‘Tko pjeva zlo ne misli’, u kojemu će, među ostalim, uloge odigrati i Rade Šerbedžija i Miro Ungar. Producent i ove sezone popularnog serijala redatelja Vinka Brešana, a koji se snima za HRT, zagrebačka je Real Grupa, vlasnika Krešimira Renza Prosolija, koji je također dobio ulogu u serijalu.

Iz podataka HRT-a o poslovanju u prošloj godini, na koje je Vlada upravo dala pozitivno mišljenje i slijedi mu rasprava u Hrvatskom saboru, za drugu sezonu ‘Dnevnika velikog Perice’, izdvojeno je lani ukupno 1,24 milijuna eura. To je na popisu nabave od neovisnih proizvođača u prošloj godini ujedno bila i najveća isplata. Po svakoj od šest epizoda Real Grupi plaćeno je 207 tisuća eura.

Koliko košta Sram?
Brešan i Prosoli najavili su da će nova sezona biti bogatija zapletima i, očekuju, privući i veći broj gledatelja. U prvoj sezoni u 2021. zadnju epizodu gledalo je 300 tisuća gledatelja. Real Grupi prihod od HRT-a s osnova snimanja ove dramske serije inače nije najveći izvor u poslovanju, kao što je to slučaj u nekim drugim produkcijskim tvrtkama, jer riječ je i o jednoj od vodećih marketinških kuća, koja je lani uprihodila ukupno 63 milijuna eura.

Ukupno je za nabave od vanjskih neovisnih proizvođača za 50 različitih projekata, HRT lani izdvojio 9,5 milijuna eura neto, odnosno 11,5 milijuna eura bruto. Osim ‘Dnevnika velikog Perice’, još su samo dva serijala vrjednija od milijun eura, oba projekti Inter filma Ivana Maloče, a riječ je o ‘Mrkomiru Prvom’, za čijih je novih 20 epizoda plaćeno 1,11 milijun eura, te ‘Oblak u službi zakona’, čija je druga sezona plaćena s 1,09 milijuna eura.

Neznatno manje, 996 tisuća eura, plaćeno je za šest epizoda ‘Greater Adria’, projekta zagrebačke tvrtke Drugi plan, koja je u vlasništvu Nebojše Tarabe i Miodraga Sile. Serija koja je najavljena kao geopolitički akcijski triler u čijem je fokusu međunarodna zavjera vezana uz energetsku budućnost Europe, a izdvojila se i kao prva hrvatsko-talijanska koprodukcija, i u kojoj sudjeluju još neke europske zemlje, suportirana je i kao projekt Vijeća Europe.

Veliku pozornost ovih dana daje se početku emitiranja serije ‘Sram’, inačice hrvatske inačice globalno popularne norveške serije u čijem su fokusu tinejdžeri i problematika njihovog odrastanja. Za HTV je seriju snimao CGM Films, tvrtka Ivana Lovrečeka, inače nekadašnjeg člana Uprave RTL-a, i Bruna Mustića, prvog čovjeka Brač Film festivala.

CGM Films otkupio je prava za adaptaciju “Skama” od norveške javne televizije NRK i uveo Hrvatsku u grupaciju država koje su realizirale svoju verziju ovog serijala. Za 10 epizoda HRT je izdvojio 916 tisuća eura. Značajan iznos izdvojen je i za projekt kriminalističkog serijala ‘Bijeli put’, u produkciji Maxima Filma Damira Terešaka, a stajao je 134 tisuće eura po seriji, odnosno 806 tisuća eura ukupno.

Isplati se i Knjaz
Uz Maločin Interfilm, s još je nekoliko neovisnih produkcijskih kuća HRT u prošloj godini realizirala po dva ili i više projekta. Pojedinačno, najviše je bio angažiran Robert Knjaz i njegova tvrtka ‘Sirovina i sinovi’, a čije je serijale ‘Znamo li što jedemo?’, ‘Vatreni 2’ i ‘Najljepša europska sela’ HRT izdvojio gotovo 600 tisuća eura.

No, Knjazovi su serijali i jedni od najgledanijih na javnoj televiziji iz redova djela nezavisnih proizvođača. Lani je tako njegovo ‘Knjazalište bilo na toj listi drugorangirano, s gledanošću od 12,55%, neznatno manje od lidera ‘Dulum zemlje’ (12,64%), a ispred ‘What’s up Izraela’ (12,23%).

HRT je i lani financirao ‘Dulum zemlje’ za treću sezonu, izdvojivši 184 tisuće eura, a projekt je to tvrtke Wolfgang i Dolly Tamare Babun Zovko. Nakon izraelskog lani je suradnja dogovorena i za ‘What’s up Sjever Jug’, serijal u kojem Goran Milić predstavlja dva europska područja, a koji je realizirala tvrtka Vesne Banović Komunal produkcija. Novi ‘What’s up’ financiran je s 300 tisuća eura.

Inače je lani, prema izvješću, uvjerljivo najgledanija bila emisija iz vlastite produkcije, ‘The Voice Hrvatska’, čiju je rekordnu emisiju pratilo čak 711 tisuća gledatelja, odnosno postigla je gledanost od čak 19,15%.

HRT-u kao javnom servisu koji se financira iz obveznih pretplata zakonodavac inače propisuje da minimalno 15% svog programskog proračuna usmjeri na financiranje i nabavu europskih neovisnih produkcija. Pretplate su i glavni izvor financiranja, lani je s tog osnova HRT-u sjelo ukupno 152 milijuna eura, a ukupni prihodi inače su iznosili 178 milijuna eura, s pozitivnim rezultatom i gotovo 634 tisuće eura u plusu. Sama pretplata, na što ukazuju iz HRT-a, već 13 godina je nepromijenjena, no, lani je prihod od njih bio neznatno veći, zbog porasta broja pretplatnika.

Nema prilagodbe cjenika
Od oglašavanja, pak, HRT uprihodi 11 milijuna eura i taj prihod bilježi pozitivan trend, rast od više od 7 posto na godišnjoj razini, što vodstvo kuće povezuje s većim budžetima koje pojedine marketinške agencije imaju za oglašavanje, kao i s priljevom novih velikih klijenata. Ipak, ukazuju i na činjenicu da u odnosu na privatnu konkurenciju ostvaruju slabiji prihod od oglašavanja.

Vodstvo HRT-a u objašnjenju rezultata navodi i kao jedan od razloga činjenicu da je cjenik oglašavanja u njihovom slučaju transparentan i čvrst, te nemaju mogućnost prilagodbe ponude za pojedine klijente kao konkurencija.