Ekonomski pokazatelji za treće lanjsko tromjesečje potvrđuju pad hrvatskog gospodarstva 12. uzastopno tromjesečje, dok prvi pokazatelji za četvrto tromjesečje upućuju na stagnaciju pri iznimno niskim razinama i bez zamjetnijih naznaka održivog oporavka, ocjenjuje se u najnovijem broju RBanaliza Raiffeisen banke (RBA).

Izgubivši više od 12 posto realne vrijednosti, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) vratio se na razinu iz 2005. godine, a ni nakon šest godina krize nisu stvoreni preduvjeti za održiv rast i oporavak, kažu analitičari RBA-a. Tako procjenjuju da će u ovoj godini BDP stagnirati, dok bi u 2016. mogao porasti po stopi od 1 posto.

Unatoč poreznom rasterećenju dohotka, u RBA ne očekuju značajniji poticaj povećanoj potrošnji, upozoravajući kako je izvjesno da će, radi nadoknade gubitka dijela prihoda, dio općina i gradova podići prirez. Osim toga, kažu, u uvjetima neizvjesnosti i sumornih očekivanja, prosječan racionalan potrošač zasigurno će odgoditi potrošnju, a višak raspoloživih sredstava usmjeriti u štednju i/ili podmirivanje dospjelih dugova, dodaju RBA-ovi analitičari.

Pritom procjenjuju da bi u ovoj godini promet u trgovini na malo mogao rasti po stopi od 1,2 posto, a u idućoj za 2,1 posto.

Po njima, nema ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti, a nije jasno ni kako će država u uvjetima stagnacije nadoknaditi dio izgubljenih prihoda proizašlih iz izmjena poreznoga sustava.

Izvoz roba i usluga jedina je svjetla točka, ističe se u analizi, ali on je nedovoljno snažan da preokrene negativne trendove.

U RBA-u ne očekuju bitnije promjene u gospodarstvu u prvoj polovini 2015. godine. Smatraju da će fokus ekonomske politike, kao i u cijeloj 2015. godini, biti na fiskalnoj politici i objavi konačnih podataka o državnom proračunu i javnom dugu u skladu s metodologijom Eurostata, koja bi mogla jasno upozoriti na neodrživo stanje javnih financija.

Analitičari RBA procjenjuju da bi deficit konsolidirane opće države u ovoj godini mogao dosegnuti 5,1 posto BDP-a, iduće 4,4 posto, a u 2017. se spustiti na 3,3 posto. S druge, pak, strane, javni dug bi ove godine mogao dosegnuti 87,5 posto BDP-a, iduće porasti na 90,6 posto, a u 2017. na 91,8 posto.

Kako je HNB najavio podržavanje kunske likvidnosti i stabilnosti domaćega financijskog sustava, ni u tom segmentu u RBA-u ne očekuju iznenađenja.

Kada je riječ o zaduživanju države, smatraju da će pozitivan utjecaj imati visoka likvidnost inozemnih financijskih tržišta. Ipak, podsjećaju da su posljednje tromjesečje 2014. godine i rast premije rizika ukazali na relativno veću osjetljivost hrvatske premije rizika na globalna i regionalna kretanja.

"Zasad nam situaciju uvelike olakšava politika ECB-a i namjera proširenja monetarnih olakšica na državne vrijednosnice. Time, u uvjetima niskih prinosa i visoke likvidnosti, hrvatski dug postaje atraktivniji, a financiranje jednostavnije, barem zasad", ocjenjuju u RBA. Međutim, upozoravaju da nastavak zaduživanja uz istodobni izostanak oporavka pogoršava odnos duga i BDP-a.