Državni zavod za statistiku u ponedjeljak je objavio da su cijene dobara i usluga mjerene indeksom potrošačkih cijena u srpnju bile za 7,4 posto više u odnosu na srpanj 2022., dok su u odnosu na prethodni mjesec bile u prosjeku više za 0,3 posto.

Ukoliko konačna objava 17. srpnja potvrdi navedene promjene indeksa potrošačkih cijena, nastavilo bi se usporavanje rasta potrošačkih cijena započeto krajem prošle godine, ističu iz RBA.

Kako navode, u skladu s očekivanjima, snažan doprinos rastu cijena i dalje dolazi od rasta cijena u kategoriji hrane. Procijenjena godišnja stopa cijena u kategoriji Hrana, piće i duhan iznosila je razmjerno visokih 11,5 posto. Na mjesečnoj razini u toj kategoriji cijene su prema prvoj procjeni porasle 0,3 posto.

“Predmnijevamo da su samo cijene hrane, unatoč blagom usporavanju, i tijekom srpnja zabilježile dvoznamenkastu stopu rasta te da su ujedno zbog visokog udjela u košarici imale najveći doprinos inflatornim kretanjima u promatranom mjesecu”, kažu u RBA.

S druge strane, i treći mjesec za redom cijene energije su zabilježile pad prosječnih cijena. Tako su unatoč mjesečnom rastu od 1,7 posto u odnosno, u odnosu na srpanj 2022. bile niže 1,7 posto.

Harmonizirani indeks ukazuje na rast potrošačkih cijena od 8,1 posto

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) u srpnju je na godišnjoj razini zabilježio rast 8,1 posto, što je 0,2 postotna boda niže nego u lipnju.

“Očekivano, veći rast HIPC od indeksa potrošačkih cijena uvelike je posljedica činjenice da harmonizirani indeks potrošačkih cijena uvažava i potrošnju stranih gostiju. Stoga je udio ugostiteljskih usluga, a osobito usluga smještaja veći kod HICP u usporedbi s indeksom potrošačkih cijena”, tumače u RBA.

Rast cijena u europodručju u srpnju je usporio na 5,3 posto, s lipanjskih 5,5 posto. Višu godišnju stopu inflacije od Hrvatske, među državama europodručja zabilježila je jedino Slovačka  – od 10,2 posto, pokazuju podaci Eurostata.

“Inflatorni pritisci ostaju razmjerno povišeni. Prema kratkoročnim očekivanjima ne isključujemo da bi kolovoz mogao donijeti nešto višu stopu godišnje stope indeksa potrošačkih cijena. Nastavak usporavanja izgledan je u rujnu te u posljednjem tromjesečju prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja i pada cijena energije”, procjenjuju u RBA.

Upozoravaju međutim da snažan nominalni rast plaća, koji već premašuje stopu inflacije, uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje, osobito cijena usluga, otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta plaća. “On je do sada bio razmjerno nizak, ali ostaje činjenica da bi u uvjetima snažnog tržišta rada, očekivani rast realnih plaća mogao podržavati ili podizati potražnju te time poticati daljnji rast cijena određenih proizvoda, a osobito usluga pa bi se inflacija u takvom makroekonomskom okruženju mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom”, napominju iz RBA u svom komentaru.

Procjenjuju da bi rast cijena hrane prema kraju godine trebao također usporavati, ali na razini cijele godine pod utjecajem izrazito povišenih stopa u razdoblju od siječnja do lipnja (potencijalno i do rujna) one će i drugu godinu zaredom imati dvoznamenkasti rast te tako ponovno imati najveći doprinos ukupnom indeksu potrošačkih cijena.

“Administrativno ograničenje na cijene pojedinih prehrambenih proizvoda prema odluci Vlade zadržat će se do 1. travnja 2024. No, treba biti svjestan da je prosječna razina cijena hrane već u 2022. premašila prosjek EU za 1,1 posto, dok su prosječne cijene energije daleko ispod prosjeka jedinstvenog europskog područja, na razini 54,4 posto EU prosjeka. Cijene usluga bit će jedna od ključnih odrednica utjecaja na temeljnu stopu inflacije”, zaključuju iz RBA.