Prvi radni dan nakon Božića ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak i još sedam resornih ministara iz Vlade s pet župana sa sjevernih područja u Varaždinu stavit će potpise na Razvojni sporazum za sjever Hrvatske.

Po uzoru na model koji se provodi za razvoj Slavonije, sada se i razvoju sjeverne županije posvećuje jednak pristup kroz potporu konkretnim strateškim projektima za koje je osigurano ukupno 15,1 milijardi kuna.

Riječ je o ukupno 36 projekata iz Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. Te županije, inače su tiše od drugih i ne dijele probleme i svoje ambicije s drugima, ali ih imaju. Tek su u zadnje vrijeme počele otvorenije pokazivati potrebe, pa je i inicijativa za ovaj iskorak prema Vladi došla prije godinu dana od pet tadašnjih župana.

U međuvremenu su, i nakon izbora i promjena pojedinih župana i njihovih političkih opcija, uspjeli izbistrili one ključne koje imaju u pripremi i kojima će uravnotežiti regionalnu razvijenost u Hrvatskoj.

Nominirano je iz svake županije bilo po 50 projekata, a Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova temeljem raspoloživih sredstava odabralo je projekte i raspodijelilo fond.

Jedan od uvjeta za odabir projekata je da se najmanje 50% vrijednosti ukupnog paketa odnosi na gospodarske projekte županija. Takvih projekata županija financijski će biti podržano ukupno ukupno 30, od 5 do 7 po županiji, vrijednosti nešto manje od 6 milijardi kuna, dok se preostali, ujedno financijski značajniji dio, 9,2 milijarde, odnosi na zajedničke infrastrukturne projekte koja će ih međusobno povezivati.

Vrijednost infrastrukturnih projekata od velikog je značaja za ove županije, što najbolje ilustrira međimurski župan Matija Posavec primjerom njegove i susjedne Varaždinske županije, između čijih središta Čakovca i Varaždina dnevno prometuje 25 tisuća vozila, a na poveznicu čekaju desetljeće.

Jedan od “sjevernih” infrastrukturnih projekata je i brza željeznička pruga Čakovec-Varaždin-Lepoglava-Krapina-Zabok-Zagreb, vrijedan 1,5 milijardi kuna. Za Koprivničko-križevačkog župana Darka Korena posebno je važan završetak izgradnje brze ceste DC 10 Kloštar Vojakovački-Koprivnica, što uključuje i obilaznicu Koprivnica – granica s Mađarskom, projekt vrijedan 2,3 milijarde kuna.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar izdvaja nastavak izgradnje brze ceste Popovec- Marija Bistrica-Zlatar Bistrica- Zabok sa spojem na Breznički Hum, Zagorsku brzu cestu te Lepoglavsku spojnicu velikim infrastrukturnim iskoracima koji će pojačati mobilnost i dići konkurentnost.

Izuzmu li se infrastrukturni, ta županija u ima spremnih šest projekata, vrijednih ukupno 875 milijuna kuna, od kojih je “najteži” Centar zdravlja i mozga pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, a riječ je o ulaganju od 380 milijuna kuna.

Na listi ove županije je i jačanje zdravstvenih kapaciteta druge takve medicinske ustanove u Stubičkim Toplicama (171 mil. kuna), a za turističku ponudu važni su projekti “Crna kraljica” i Bedekovčanska jezera, svaki vrijedan oko 65 mil. kuna, te Znanstveno edukativno-zabavni centar Zagorje, za koje je potrebno oko 127 mil. kuna. Na listi ove županije je i gradnja novog objekta za Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama vrijedan 70 mil. kuna.

“Koliko je ovaj Razvojni sporazum važan govori podatak da u zadnja tri desetljeća u Varaždinskoj, a i u drugim županijama sjevera Hrvatske nikad nije bilo ovakve podrške ulaganjima u prometnu infrastrukturu, zdravstvenu infrastrukturu, suvremenu medicinsku i dijagnostičku opremu, podizanje kvalitete obrazovanja na još višu razinu, zaštitu prirodne baštine i okoliša te poticanje korištenja zelene energije.

To će donijeti dosad najveći iskorak u podizanju kvalitete života naših sugrađana. Moramo istaknuti i to da će svi ovi projekti doprinijeti otvaranju niza novih radnih mjesta”, ističe varaždinski župan Anđelko Stričak.

U njegovoj županiji strateškima je izdvojeno sedam projekata vrijednosti 1,47 milijardi kuna, od čega su najvrjedniji 840 milijuna kuna vrijedna gradnja Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin, koji je uvršten i u NPOO, te Geotermalna elektrana na polju Lunjkovec-Kutnjak (615 mil. kuna).

Na listi su još Sveučilišni kampus Fakulteta organizacije i informatike (187 mil.), Umjetničko obrazovni centar sjeverne Hrvatske (110 mil. kn), STEM centar Sveučilišta Sjever (32 mil. kn), te revitalizacija Arboretuma Opeka u Marčanu (59 mil. kn) i obnova i prenamjena dvorca Šaulovec u Europski talent centar (25 mil. kn).

Projekt obnove dvorca važna je i za Koprivničko-križevačku županiju, koja je uvrstila u razvojnu strategiju revitalizaciju kompleksa barunske obitelji Inkey u Općini Rasinja, u što je potrebno uložiti 120 milijuna.

Projekti ove županije ukupno vrijede 788 milijuna kuna, a među ključnim projektima su joj terminal za kombinirani/intermodalni transport (375 mil. kuna), Terminalne toplice u Kloštru Podravskom (105. mil.), Termalne toplice u Kloštru Podravskom (105 mil.), te nova zgrada srednje škole u Koprivnici i Centar za palijativnu medicinu.

Međimurski projekti ukupno vrijede 816 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na Centar znanja (288 milijuna). I ta županija pripremila je projekte revitalizacije svojih dvoraca, a dizanju kvalitete pridonijet će ulaganja u županijsku bolnicu i u školske objekte u Prelogu i Nedelišću, novi Centar za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, a u Regionalni distributivni županijski centar uložit će se 50 milijuna kuna.

Distributivni centar ima među projektima i Bjelovarsko-bilogorska županija, koja ukupno gledajući ima i najvrjednije projekte – za njih pet potrebno je 2 milijarde kuna. Najveći dio od toga odnosi se na opću bolnicu u Bjelovaru, no slijede i značajna ulaganja u projekt Eko turizam, vrijedan 400 milijuna, te gotovo toliko vrijedna ulaganja u Daruvarske topice i razvoj zdravstvenog turizma.

Velika ulaganja, od 250 milijuna, slijede i u obnovu Bjelovarskog sajma. Novog župana Marušića projekti nisu dočekali u fazi pripremljenosti kakve imaju u nekim drugim županijama, pa ne čudi poruka da iščekuju da Ministarstvo što prije raspiše natječaj za sufinanciranje pripreme projektno-tehničke dokumentacije, za što je ukupno predviđen iznos od 65,5 milijuna kuna. Generalno, svi župani s optimizmom gledaju na novu godinu i nadaju se brzom pokretanju “kotača”.