Na panelu ‘Skriveni potencijali geotermala’ raspravljalo se o važnosti geotermala koje Hrvatska tek treba otkriti.

Na njemu su sudjelovali Dragutin Domitrović, direktor IGeoPena, Tomislav Đurić, stariji istraživač u Odjelu za OIE, klimu i zaštitu okoliša na Energetskom institutu Hrvoje Požar, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, Ana Lazo, direktorica Geotermalne energije i novih energija u Ini i karlovački gradonačelnik Damir Mandić.

Veliki rizik i visoka ulaganja
Dario Hrebak kazao je kako će se pola grada Bjelovara 2027. grijati na geotermalnoj energiji. “Bjelovar već ima bušotinu. Napravili smo radove, a financirali smo je zajedno s norveškom vladom i Ministarstvom regionalnog razvoja. Ima odličnu temperaturu od 83 stupnja u ležištu i upravo smo u fazi traženja dozvola za eksploataciju. Cijela procedura je trajala 3-4 godine”, kazao je Hrebak.

Mandić je kazao kako je geotermalna energija u gradu koji vodi tema svakih izbora i napominje kako je na iskorištavanju geotermalne energije Karlovac počeo ozbiljnije raditi 2018. kad su osigurali norveška sredstva.

“Sad smo u fazi pripreme bušiteljskog prostora. Na početku je Grad samostalno preko svog trgovačkog društva Geotermika ušao u cijelu proceduru koju je trebalo odraditi da bi se došlo do početka bušenja i kasnije iskorištavanje geotermalne energije. Uložili smo oko milijun eura vlastitih sredstava’’, izjavio je Mandić.

Ana Lazo istaknula je kako se u Ini smatraju konkurentnim i stručnim za razvijanje geotermalnog biznisa u Hrvatskoj baš zato što se već 60 godina bave istraživanjem nafte i plina, kao i bušotina koje mogu poslužiti za crpljenje geotermalne energije. “Snažno smo krenuli s aktivnostima, trenutno prikupljamo dozvole. Voljela bi naglasiti da geotermalna istraživanja nose velik rizik i nisu jeftina.

Karlovački gradonačelnik Damir Mandić, Ana Lazo, direktorica Geotermalne energije i novih energija u Ini i moderatorica Ivana Belić iz REGEA-e/R. Anić/PIXSELL

INA se fokusira na proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora, a u sekundarnom procesu i za potrebe geotoplinarstva’’, pojasnila je Lazo. Energetski institut Hrvoje Požar bavi se svi aspektima vezanim za energetiku, a Đurić naglašava kako je ova ustanova još 1998. prepoznala hrvatski geotermalni potencijali i napravili istraživanje korištenja geotermalne energije.

“Najviše smo ponosni na projekt ‘Energija i klimatske promjene’ koji je namijenjen lokalnim zajednicama koje same nemaju kapaciteta. Riječ je o pet milijuna eura bespovratnih sredstava kako bi dobili potrebnu dokumentaciju i za konkretne infrastrukturalne radove’’, kazao je Đurić.

Snažan iskorak
Domitrović je naglasio još jednu veliku prednost geotermalne energije u usporedbi s drugim obnovljivim energijama poput solara i vjetroelektrana, a to je da geotermalne elektrane zahtijevaju puno manje prostora, a zauzeće prostora u planiranju korištenja obnovljivih izvora energije nije mala stvar.

Ana Lazo smatra kako je trenutno najveći izazov na ovom području birokratski, jer cijeli proces zahtijeva vrijeme i stručnost. “INA podupire snažan iskorak u potvrdi geotermalnih potencijala u Hrvatskoj. O konkretnim brojkama još ne možemo, jer su istraživanja u tijeku, ali podupiremo lokalnu zajednicu i nova radna mjesta. Razvojem geotermala možemo smanjiti cijene energenata u budućnosti”, zaključila je Ana Lazo.