Hrvatska propada od kada je politika prekinula vezu sa znanošću”, na početku godišnje konferencije Hrvatskog društva ekonomista (HDE) u Opatiji konstatirao je njegov predsjednik Ljubo Jurčić. Ta teza, prema njemu, dijelom objašnjava i probleme u brodogradnji. Još jednom ponovio je i kako nam za jači ekonomski rast trebaju nove industrijske politike i pametne specijalizacije, a uz problem iseljavanja mladih apostrofirao je i nedostatne investicije. Iako su investicije komponenta BDP-a koja već godinama ostvaruje niže stope rasta u odnosu na Vladine projekcije, guverner HNB-a Boris Vujčić drži da one nisu temeljni problem.

Kapitala, kaže, ima i to čak i po preniskim cijenama. Ponovio je i kako veći faktor ograničenja rasta u Hrvatskoj vidi u ljudskom faktoru. Uz ogroman neiskorišteni radni potencijal, naglasio je i slabo obrazovanje na što upućuju testovi u kojima hrvatski učenici godinama pokazuju u prosjeku lošije rezultate u odnosu na zemlje EU. Budući da će se ekonomija sve više bazirati na digitalnom znanju, bez poboljšanja obrazovanja teško je očekivati i rast produktivnosti. Slab rast produktivnosti naveo je kao jedan od izazova članstva u eurozoni. U tom smislu apostrofirao je i problem niskog potencijalnog rasta gospodarstva, potrebu za čuvanjem cjenovne konkurentnosti, slabu integriranost u međunarodne lance nabave, te nedovoljno poticajno poslovno okruženje i institucionalni okvir. Sve u svemu, i nakon ulaska u eurozonu razvoj Hrvatske ponajprije će ovisiti o onome što će se događati u Zagrebu, a ne Bruxellesu.

Izlaganje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović je pak u svjetlu novih trzavica na relaciji s Vladom na vanjskopolitičkom polju medijski protumačeno neočekivano pohvalnim za Vladu. U njezinu izlaganju vidljiv je pečat novog savjetnika za gospodarstvo Marka Primorca, pa su u smislu smjera porezne i mirovinske reforme konstatirani određeni pozitivni pomaci. No, odmah potom naglasila je kako nam za ekonomski razvoj treba rast BDP-a od barem 5%, a to ne ide bez strategije razvoja.

“Mala smo zemlja, ne bismo trebali svaštariti, već treba identificirati dobra i usluge u kojima imamo komparativnu prednost te im se maksimalno posvetiti. Turizam npr. pati od sezonalnosti, veliki je udio uvoza, i pitanje je je li takav koncept dugoročno održiv. Poljoprivredu treba reafirmirati kroz ekoproizvodnju i fokusirati se na kulture veće vrijednosti. Teze da je poljoprivredu uništio uvoz samo potvrđuju da smo u EU ušli nepripremljeni. A sve to upućuje na nedostatak jasne vizije razvoja gospodarstva”, poručila je predsjednica.