Tvrtka za gospodarenje otpadom Metis godišnje ulaže dva milijuna kuna u razvoj poslovanja, a da postoje stabilne strategije razvoja ovog sektora ulagali bi i više, kazala je Marija Stanić, predsjednica Uprave ove riječke tvrtke prilikom intervjua 1na1 koji je s njom, u sklopu konferencije 9. Croatia Waste Expo 2020. održao Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

‘Pozitivan primjer privatizacije’

Metis posluje već 72 godine na tržištima Hrvatske, EU te u Kini i SAD-u, a sama Marija Stanić sav svoj radni vijek, već 40 godina, radi u toj kompaniji. Nakon što je posljednjih 10 godina bila direktorica financija, početkom ove godine preuzela je kormilo ove tvrtke.

Osnovna djelatnost Metisa je prikupljanje i obrada metalnog, nemetalnog te ostalog otpada. Posluju na području četiri županije gdje imaju moderna postrojenja za prikupljanje, obradu i zbrinjavanje sekundarnih sirovina.

“Metis je jedan od pozitivnih primjera privatizacije u Hrvatskoj – od gradskog poduzeća Otpad je 1992. stvoreno dioničko društvo koje je danas u mješovitom vlasništvu malih dioničara, sadašnjih i bivših zaposlenika tvrtke, te multinacionalnog C.I.O.S.-a. Metis je lani imao oko 180 zaposlenih, a zadnjih mjeseci, uslijed pandemije, zaposlili smo ih još 62 te sada imamo ukupno 240 radnika”, kazala je Stanić.

Dodaje da im je lani prihod bio 227 milijuna kuna, stalno posluju s više od 1900 poslovnih partnera, a na svaku novu krizu, kakva je i ova korona, odgovaraju prilagodbom i restrukturiranjem tvrtke.

Sjedište tvrtke je od 2008. u Zoni Bakar, a ističe da imaju jako dobru suradnju sa svim lokalnim zajednicama u kojima djeluju.

Ništa bez edukacije

“Već niz godina u Hrvatskoj pokušavamo iz komunalnog otpada odvojiti vrijedne sirovine kako bi se što manji dio otpada odložio na odlagališta. To je proces koji treba početi edukacijom ljudi već od malih nogu – kako bi djeca već u vrtiću znala kako pravilno odvajati otpad. Samo tako ćemo se moći približiti misiji kružnog gospodarstva s nula otpada za odlaganje. Znam da je to u realnosti nemoguća misija, jer samim našim postojanjem proizvodimo otpad, ali moramo težiti da što veći dio toga otpada ponovno oporabimo”, kaže Stanić.

Dodaje da i u Metisu puno rade na edukaciji najmlađih te često ugošćuju djecu iz škola i vrtića u obilasku njihovih sortirnica.

To smatra i važnim gospodarskim procesom jer bi s izgradnjom sustava kružnog gospodarstva mnoge vrijedne sirovine, umjesto na odlagalištu, završile u industriji i time će se stvoriti dodatna vrijednost za sve dionike, a u konačnici i čitavo društvo.

Stanić ističe da je veliki problem što razvoj kružnog gospodarstva u Hrvatskoj ide dosta sporo. Glavni razlog za to vidi u činjenici da je najveći dio komunalnih tvrtki u javnom, gradskom i općinskom, vlasništvu, a što onda znači da su one trome u djelovanju i spore u odlučivanju i prilagodbi na nove okolnosti. S druge strane, za velike privatne igrače je veliki problem da se stalno mijenjaju strategije gospodarenja otpadom, a čemu u Hrvatskoj svjedočimo gotovo sa svakom novom političkom garniturom u Banskim dvorima.

Nama smeta, drugima ne

“Veliki nedostatak hrvatskom sustavu gospodarenja otpadom su energane. Kako sam dugo u ovom biznisu, znam da se kod nas već 30 godina govori o izgradnji energana, nije napravljeno ništa. Sirovine konstantno izvozimo u Austriju i druge zemlje koje nemaju problema s tim da u centrima svoje metropole imaju učinkovite energane koja zbrinjavaju otpad, stvaraju energiju, a ne smetaju nikome”, zaključuje Marija Stanić, predsjednica uprave Metisa