Pred nama su tektonske promjene u geostrateškom položaju našeg kontinenta, jer era Atlantika dolazi kraju i rađa se era Pacifika, a za Europu to znači da je prvi put u svojoj dugoj povijesti izvan geostrateškog centra, sublimirao je aktualno okruženje u kojemu se odvijaju poslovi i kojeg na vlastitoj koži izvoznici već svakodnevno osjećaju, Davor Baković, predsjednik Hrvatskih izvoznika na 19. konvenciji i 17. dodjeli nagrada Zlatni ključ najboljim domaćim izvoznicima.

Promjene odnosa na razini društva osjetili smo kada je situacija s izbijanjem pandemije pokazala koliko su krhki dobavni lanci, no, Baković ističe kako se pokazalo pritom i da nisu posrijedi globalni dobavni lanci, nego kineski dobavni lanac. No i prije pandemije bilo je po njegovim riječima vidljivo da zbog raznih geopolitičkih promjena, od Brexita, izbijanja rata u Ukrajini i sada na Bliskom istoku, države i kompanije počinju na drugačiji način gledati i evaluirati svoje trgovinske partnere.

Sigurnost ispred ekonomije
“Ono što je ključno za shvatiti jest da se dogodila promjena u paradigmi. Više nisu ekonomski čimbenici ključni, nego se počelo misliti i na nacionalnu sigurnost”, ističe Baković, dodajući pritom da će taj proces ekonomske dezintegracije učiniti svijet manje efikasnijim, siromašnijim i svakako manje sposobnim za rješavanje nekih zajedničkih problema, kao što su, primjerice, klimatske promjene.

“Mnogi pričaju danas o novom hladnom ratu, no svijet nikad nije bio tako dobro povezan, barem u odnosu na Hladni rat i, budimo iskreni… Kad gledamo neke podatke analitike trgovinskih svjetskih kretanja, ne nalazimo nužno na proces deglobalizacije, ali nalazimo nešto drugo. Nalazimo proces fragmentacije ili konkretno na činjenicu da egzistiraju tri bloka. Jedan predvodi SAD, a njemu pripada i EU. Drugi blok predvodi Kina, a treći još nije do kraja politički određen, malo podsjeća na blok nesvrstanih, a danas se koristi izraz globalni jug”, ističe Baković, dodajući i teze kako zapravo postoje samo dva aktera, SAD i Kina.

Amerikanci su još početkom stoljeća identificirali Kinu kao svog glavnog strateškog rivala, što je važno u razumijevanju današnjih odnosa, jer je ta činjenica i jedan od ključnih pokretača promjena u svim unutarnjim i vanjskim američkim politikama. Sagledavajući to u okviru aktualnih priprema za izbore za predsjednika SAD-a, predsjednik HIZ-a procjenjuje kako nije izgledno očekivati promjene, kao što niti prije četiri godine administracija Joea Bidena nije odbacila stavove prethodnika Donalda Trumpa.

“Ma tko došao u Bijelu kuću, neće mijenjati politiku prema Kini”, smatra Baković, podvlačeći da i u pogledu sigurnosti SAD sele fokus na Aziju, na Indo-Pacifik, što neminovno znači da se okreću od Europe i na neki način pokušavaju prepustiti Europi njezinu sigurnost. Drugim riječima, svijest u Europi mijenja se, shvatilo se da se EU mora više integrirati, počevši od obrane, jer više nema američkog, sigurnosnog kišobrana.

Nova industrijska strategija
“Događa se da Europa počinje razmišljati o strategiji naoružanja, a to je veliki zaokret od pacifističkog stava, koji je, da se razumijemo, za Europu bio odličan. Dobar dio Europe je i uživao u dividendi mira, jer nije se moralo ulagati u obranu i naoružavanje, već u standard života i razvoj, a to se sad mijenja”, naglašava Baković, ukazujući da razvoj europske obrambene proizvodnje u koju će se u narednom razdoblju intenzivirati ulaganja znači i priliku za hrvatske perjanice u njoj, kojima će se otvoriti mogućnost za pozicioniranje i na nacionalnoj i na europskoj razini.

Drugi važan moment on vidi u novoj industrijskog strategiji Europe, koja će počivati na četiri stupa: obrani, energetici, hrani i financijama. Fokus na zelenu tranziciju će se, kaže, nastaviti, makar je pitanje s kojim intenzitetom. No, Europa ne smije dozvoliti Kini da dominira zelenom tehnologijom i da preuzme tržište, a ne smije dozvoliti ni Amerikancima da svojim poticajima ukradu konkurentnost Europi u smislu investicija, radne snage i ulaganja.

Danas se, dodaje Baković, posluje u uvjetima kada carinske barijere niču kao trava poslije kiše, a s druge strane je predanost Pekinga ostvarenju razvoja kineskih prioriteta – električnih vozila, baterija, solarnih panela i nuklearne energije, za čiji razvoj tvrtke de facto dobivaju bianco ček.

“Na neki su način SAD i EU ujedinjeni u strahu od Kine, jer ona je svakako na putu ostvarenja velikog tehnološkog skoka”, ističe Baković, ukazujući na iznimno velik iskorak kineske znanosti koji su postigli u zadnja tri desetljeća. “Naviknite se na imena kineskih fakulteta koji su već na razini američkih i švicarskih”, poručuje šef HIZ-a.

Za Europu je u takvim okolnostima glavni izazov kako postati konkurentna i repozicionirati se, a bez zadiranja u suverenitete svojih 27 članica.

Margina nije nužno loša
U neku ruku, po ocjeni predsjednika HIZ-a, pozicija na margini nije nužno loša, jer će Europi dati prostora i vremena za restrukturiranje i velike reforme. Važno je pritom da one budu oslonjene na inovacije. Ono o čemu dodatno valja voditi računa jest i da se pazi na ‘globalni jug’, Indiju i Meksiko, ali i da se ne prekinu veze s Kinom, zaključuje Baković.

Kad je o Hrvatskoj riječ, ona je dio EU i čvrsto je inkorporirana, što najviše potvrđuje upravo izvoz, jer od 23 milijarde eura lani je 68 posto realizirano u zemljama EU. Izvoznici, koji predstavljaju kremu gospodarstva, u Hrvatskoj čine 16% svih poduzeća, ali zapošljavaju oko 50% svih radnika i ostvaruju skoro 60% ukupne dobiti. Ono što je najbitnije, dodao je predsjednik HIZ-a, tih 16% odgovorno je za otprilike 66% investicija i 77% ulaganja u razvoj.

Najboljima među onima koji su se uspješno potvrdili na inozemnim tržištima i ove godine uručene su nagrade Zlatni ključ, koje su im uručili predstavnici Vlade, znanosti i institucija važnih za gospodarstvo. Kako bi dodatno ohrabrili i promovirali izvoz, HIZ je dobitnike nagradio i jednogodišnjim besplatnim korištenjem žiga “Export Excellence Certificate/ Certifikat izvozne izvrsnosti”, želeći ih promovirati u ambasadore izvoza.

U ime nagrađenih izvoznika obratio se Vanja Burul, predsjednik Uprave Končar – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST), tvrtke koja je dobitnik Zlatnog ključa za najboljeg velikog poduzetnika.

“Ulazak u Eurozonu i Šengen ubrzali su procese, no poremećeni dobavni lanci, povećane cijene sirovina i ratovi dodatno su povećali neizvjesnosti. I unatoč tomu lani smo uspjeli prebaciti rezultate i ostvariti povijesne brojke”, istaknuo je Burul, zahvalivši za rezultat i svim zaposlenicima Končara D&ST-a.

Pročitajte cijeli prilog Poslovnog dnevnika Hrvatski izvoznici.