Hrvatska startup tvrtka ArboSmart Technologies nudi odgovor za svjetsku klimatsku krizu pomoću ArboSmart Clouda, za koji kažu da je prvi globalni pametni sustav za upravljanje zelenom infrastrukturom (prije svega stablima). Sustav je nastao kao iskorak u metodama upravljanja koji bi riješio niz problema s kojima se susreću upravitelji zelene infrastrukture. Iza sustava stoje magistar strojarstva Dražen Mrvoš te Fran Poštenjak, magistar urbanog šumarstva i arborikulture, poznat i kao prvi hrvatski doktor za drveće. Sustav je, govori nam Mrvoš, krenuo kao hobi projekt prije nešto više od godinu dana. Od tada su razvijali proizvod, no tek su ga nedavno odlučili predstaviti i izaći na tržište. Mladi inovatori objasnili su nam kako funkcionira: “Kontrolori stabala (urbani šumari) s terena unose podatke o stvarnom stanju; za svako stablo ispunjavaju obrazac. Sustav na temelju toga i pametnih procedura prikazuje sumarne podatke i predlaže odgovarajuće zahvate i kronologiju njege stabala. Temeljem predloženih radnji, iz prihvaćenih zahvata njege se mogu kreirati radni nalozi. Uz to, poslovna strana može u svakom trenutku vidjeti cijeli niz real-time izvještaja koje je moguće online filtrirati. Izvještaji su različiti, primjerice operativni (je li predviđeni budžet dovoljan, koliko radova je odrađeno, koliko kasni,…) i monetarni (broj stabala, broj po vrstama, procijenjena vrijednost…). Postoji i katastar gdje se na mapi prikazuju svi arborikulturni elementi. Sustav i procedure napravljene su prema analizi saznanja iz znanstvenih istraživanja te koristi niz industrijskih standarda u domeni arborikulture i urbanog šumarstva kako bi omogućio optimalne rezultate u upravljanju zelenom infrastrukturom”, objašnjavaju Mrvoš i Poštenjak.

Na izradi pametnih procedura surađuju sa svjetskim stručnjacima iz selekcije vrsta za gradove i druga zahtjevna staništa, te s vodećim znanstvenicima fiziologije stabala. “Samo kvalitetnim razvojnim strategijama, koje su pomoću pametnih procedura ugrađene u sustav, i pravilnim odabirom vrsta možemo zaista utjecati na dugoročno održivo gospodarenje urbanim zelenilom. Naši partneri dolaze sa sveučilišta u Engleskoj i Švedskoj te su bili stipendisti vodećih svjetskih fondova za razvoj i istraživanje u urbanom šumarstvu”, ističe Poštenjak.

Kako se radi o inovativnom proizvodu, inovatori kažu da postoji velik interes za različite suradnje što im daje nadu da bi ArboSmartom mogli dati doprinos u održivosti planiranja zelene infrastrukture, ali i u povećanju kvalitete života svih stanovnika gradova. “U širem kontekstu ArboSmart je pozitivan produkt suradnje više europskih subjekata. Ekologija je na tragičan način postala top tema jer se nalazimo u veoma problematičnoj situaciji i samo promišljenim, ali brzim i efektnim potezima možemo pokušati spriječiti crne scenarije na koje upućuju vodeće klimatološke institucije”, napominje Poštenjak.