U vrijeme kad je servis Moj-eRačun započeo s pisanjem prvog koda, a to je bilo potkraj 2012. godine, mnogo prije donošenja Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, malo tko je kod nas uopće percipirao što je to eRačun, a kamoli ulogu informacijskog posrednika u cijelom procesu. Iako to nije tako davna prošlost, štoviše većina nas je u tom vremenu već osjetila benefit različitih digitalnih rješenja, primjerice mobilnog bankarstva, komunikacije e-mailom ili mobilnih aplikacija, ideja da račun ne postoji u papirnatom obliku, kako je to bilo cijelu povijest, većini je bila potpuno apstraktna.

Nije bio problem samo u percepciji potencijalnih korisnika, nego i u inerciji države da u to vrijeme pokrene digitalnu transformaciju gospodarstva. Iako je prvi eRačun u Hrvatskoj uspješno dostavljen od točke A do točke B još krajem 2007. godine, sljedećih gotovo sedam godina nije bilo znatnih pomaka u populariziranju bespapirnog poslovanja jer zakonski okvir za elektroničke račune nije postojao.

Zakonske promjene počele su izmjenom Pravilnika o PDV-u 2011. godine i time se zapravo nekako intenzivirala ideja osnivača ovog servisa da kroz segment eRačuna, koji dokazano smanjuje troškove administrativnih poslova i eliminira mogućnost ljudske pogreške, potaknu digitalizaciju gospodarstva kako bi Hrvatska postala konkurentna na tržištu Europske unije čije su neke od  članica, i prije donošenja Direktive o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, postupno uvodile bespapirno poslovanje prvo kroz eRačun, a onda digitalizacijom i ostalih poslovnih procesa.  "Krajem 2013. godine eRačuni su kroz naš sustav počeli stizati primateljima ponajviše zahvaljujući poduzećima sa sjevera Hrvatske, konkretno Međimurja, koji su s puno strpljenja prijavljivali svaki bug, bilježili eventualne poteškoće i davali sugestije kako da sučelje i sam postupak slanja i zaprimanja eRačuna bude što ugodniji i lakši korisniku.

Zamislite to u kontekstu da smo našem konkretnom prvom klijentu u tom trenutku došli i ponudili mogućnost da, umjesto da svaki mjesec ispisuje, kuvertira i šalje dvije tisuće računa, iste može dostaviti direktno iz svog računovodstvenog programa. Srećom, naš je entuzijazam prepoznat i, uz njihovu pomoć, vrlo brzo smo uklonili sve početne poteškoće i ostvarili upravo to što smo i obećali – razmjenu eRačuna direktno iz računovodstvenog programa u računovodstveni program. S prvim zadovoljnim klijentom došao je i drugi pa treći, najčešće uz preporuku, i danas smo najveći privatni informacijski posrednik na tržištu", ističe direktor Marko Emer.

Moj-eRačun mreža
Još u predtestnoj fazi su shvatili da je ključ digitalizacije gospodarstva izgradnja infrastrukture koja će omogućiti nesmetan protok eRačuna i drugih elektroničkih knjigovodstvenih isprava na način da se eliminira sav nekorisni rad koji su dotadašnji procesi zahtijevali. Paralelno s razvojem sustava, počeli su razgovore s najvećim proizvođačima ERP poslovnih rješenja u Hrvatskoj. Ideja je bila da u svakom računovodstvenom programu postoji mogućnost slanja i zaprimanja eRačuna. 

Postupak razvoja takve platforme, doslovno građenje infrastrukture koja nije postojala i u koju je servis Moj-eRačun uložio isključivo vlastita sredstva, najveći je pothvat digitalne transformacije poduzeća u Hrvatskoj, tako da su Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi dočekali povezani s gotovo 350 ERP sustava, računovodstvenih i billing programa. Deseci tisuća trgovačkih društava u Hrvatskoj, koja na bilo koji način surađuju s javnim i sektorskim naručiteljima, iz navedenog razloga nisu se morala dodatno pripremati kada je Zakon stupio na snagu, niti dodatno ulagati u vlastite informacijske sustave jer im je eRačun dostupan u računovodstvenom programu.

Isto tako, niti jedan od proizvođača ERP poslovnih rješenja nije morao trošiti resurse na spajanje na Centralnu platformu za eRačun jer su već bili povezani s Moj-eRačun servisom, a on s Centralnom platformom. Također, servis Moj-eRačun koristio je UBL 2.1. metodu i prije nego je donesena službena odluka koja će se metoda primjenjivati, tako da ni u tom segmentu njihovi korisnici nisu trebali čekati na izmjene sustava, za razliku od, primjerice, korisnika u Sloveniji. Jedina prilagodba bilo je spajanje infrastrukture Moj-eRačun Mreže na Centralnu platformu, ali to nikako nije utjecalo na njihove troškove. 

Kontinuirana tehnička potpora
Zapravo, sve usluge koje ovaj servis nudi sukreirane su s korisnicima, prema njihovim sugestijama, kao i prijedlozima partnera ERP proizvođača i računovođa. Svaki korisnik servisa Moj-eRačun može bilo koju od usluga početi koristiti istoga trenutka nakon registracije na servis, neovisno je li se logirao računalom ili pametnim telefonom. Svako od rješenja zahtjeva isključivo internetsku vezu i pristup navedenim uređajima, no usluga kao takva, razmjena eRačuna i drugih knjigovodstvenih isprava kojima posreduju u e-obliku mogu se koristiti odmah.  "Za dio je 'kriv' i zakonodavac.

Naime, prije četiri godine, izmjene Zakona o računovodstvu donijele su obvezu likvidacije računa potpisom odgovorne osobe. Ako znamo da je eRačun račun koji je izdan, prenesen i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku pogodnom za automatsku i strojnu obradu, te se kao takav smatra izvornikom, iako može postojati i njegov slikovni oblik u PDF-u, jasno je da ono što bi se ispisalo i vlastoručno potpisalo nikako ne bi bio takozvani originalni račun. Tada smo razvili sustav, Moj-DMS, koji je omogućio našim korisnicima da nesmetano zaprimaju, odobravaju, potpisuju i likvidiraju eRačune, ne mijenjajući njihovu strukturu te da ne krše zakon čuvajući elektronički račun u papirnatom obliku u nekakvom prašnjavom registratoru na polici.

Besmisleno je u poslovanju jedan mali dio modernizirati, povećati ekonomičnost,  a s druge strane stvarati dodatan trošak neekonomičnim upravljanjem prostorom", pojašnjava direktor prodaje Josip Kovačec i dodaje kako su najponosniji  na to što su baš mikro i malim poduzećima, a njih je 98 posto u Hrvatskoj, omogućili da maksimalno koriste sve prednosti digitalnog poslovanja. Naime, iako su računi najraširenija knjigovodstvena isprava, nisu jedini, pa je većina klijenata servisa Moj-eRačun vrlo brzo uvela i eOdobrenja, ePrimke i druge eDokumente. Jedini način na koji ispravno mogu upravljati njima je kroz sustav DMS te ih pohranjivati u eArhiv, pa su mnogim korisnicima razvili custom made DMS, eArhiv, i postavili hodograme za njihovo upravljanje prema hijerarhijskoj strukturi. Iako bi svi informacijski posrednici trebali imati 'user friendly' proizvode, u servisu Moj-eRačun kažu da to, nažalost nije tako.

"U ljeto 2018. godine, netom prije stupanja na snagu Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi na tržištu se pojavila nekolicina informacijskih posrednika s 'ad hoc' rješenjima kako bi prikupili čim veći broj korisnika ne nudeći nikakvu dodanu vrijednost. No, tržište je to prepoznalo i mi zaista nismo osjetili njihovu prisutnost. Bez infrastrukture Moj-eRačun mreže, usluga koje nude potpunu digitalizaciju poslovanja, odnosno bespapirno poslovanje, bez sigurnog eArhiva koji omogućuje i potpunu digitalizaciju papirnatog arhiva, bez tehničke podrške i podrške u povezivanju klijenata i dobavljača, niti jedan informacijski posrednik ne može očekivati uspjeh na tržištu.

Ljestvica je visoko postavljena i više od 95.000 korisnika na tržištu točno zna koju dodanu vrijednost zaslužuje", ističe direktor servisa Moj-eRačun Marko Emer. Važna je i kontinuirana tehnička potpora korisnicima, dodaje. Stoga ovaj servis mnogo ulaže u edukacije zaposlenika, kojih je danas više od 70, tako da nauče u što manje vremena riješiti problem korisnika ili primatelja njihovih eRačuna i drugih eDokumenata. Nekad to znači u vrlo kratkom vremenu isprogramirati "custom made" rješenje, a nekad asistenciju za preuzimanje pdf čitača. 

Individualni pristup klijentima
Servis Moj-eRačun trenutačno razvija četiri komplementarne usluge koje će, u dobroj mjeri, odgovoriti na izazove s kojima se tisuće poduzeća susreću prilikom ispunjavanja obveza koje pred njih stavlja proces javne nabave. Svaka branša tu ima svoje zakonitosti, stoga im treba individualno pristupiti, pa je iznimno teško kreirati sustav koji bi podjednako uspješno odgovorio na njihove potrebe. 

Činjenica je da je eRačun tek prvi korak ka postupku potpune digitalizacije procesa i na njemu su, kažu, puno naučili. Ostalo je nedorečeno kako u pojedinim situacijama riješiti problem goleme popratne dokumentacije, a da se maksimalno povede računa da to od dionika ne zahtjeva znatna ulaganja u informacijske sustave. eRačun je najsigurniji oblik razmjene računa, stoga se mora učiniti sve da i ostatak postupka bude jednako siguran i nepodložan vanjskim utjecajima.  U servisu vjeruju da će rješenje koje će predstaviti sredinom godine osigurati upravo sve navedeno i da će kao takvo biti potpuno rješenje za realizaciju cilja koji je postavila EU pred sve zemlje članice, a to je potpuna digitalizacija javne nabave.

eRačun u javnoj nabavi 
Također ističu kako je eRačun već promijenio gospodarsku sliku Hrvatske, čak i prije nego je Zakon stupio na snagu, jer je zaživio u B2B sektoru još 2014. godine te se iz godine u godinu samo povećavao broj korisnika.  Danas, malo više od godinu dana kako je Zakon stupio na snagu, samo 14 posto ukupnog broja eRačuna koji se razmjenjuju putem servisa Moj-eRačun se odnosi na elektroničke račune koje razmjenjuju oni koje obuhvaća Zakon o elektroničkom izdanju računa u javnoj nabavi, što znači da su većina njihovih klijenata poslovni subjekti koji nisu čekali Zakon, nego su samostalno donijeli odluku da žele raditi efikasnije, ekonomičnije i bolje. 

"Poduzeća koja su prije četiri ili pet godina počela koristiti eRačun, danas su najčešće potpuno digitalizirana i smatramo da smo i mi u tome imali veliki utjecaj. Ako zbog ničeg, onda zbog više stotina edukacija kojima smo potaknuli sudionike barem da probaju poslati i zaprimiti eRačun, da prepoznaju njegov benefit. Realno je za očekivati da će i u Hrvatskoj, kao u sve većem broju članica EU, a na to upućuju i poruke iz Bruxellesa, eRačun postati obvezan i u B2B sektoru. Uz povećanje konkurentnosti kroz smanjenje administrativnog troška i nekorisnog rada, jedan od razloga je i uvođenje prijave PDV-a u realnom vremenu. Država će time imati veći nadzor nad prihodima kojima raspolaže, smanjit će se mogućnost probijanja valute plaćanja računa, ili još gore neplaćanja računa, što će svakako dovesti do bolje uređenosti cijelog gospodarstva", zaključuju čelni ljudi servisa Moj-eRačun Marko Emer i Josip Kovačec.

* Sadržaj omogućio Moj-eRačun