Europska unija čini velike napore da smanji ovisnost o ruskim energentima, a što je bila i tema ovotjednog sastanka ministara energetike i gospodarstva članica u Bruxellesu, kazao je Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na intervjuu u sklopu konferencije “Zeleni plan u hrvatskom gospodarstvu – Energetika: otpornost u krizi”, u organizaciji Poslovnog dnevnika u utorak u Zagrebu.

“Bilo je govora o svim aktualnim problemima – plin, nafta, rublja, sankcije, no svatko je iznio svoje viđenje. Pozicija Hrvatske je da ćemo i dalje raditi na diverzifikaciji energetskih pravaca”, kaže Milatić.

Vlastiti potencijal jedina zaštita
Prvenstveno se radi, nastavio je, o našem projektu LNG-a koji je tehničkim modifikacijama već povećan na 2,7 milijardi kubnih metara plina, a u narednom razdoblju bi se to mogli dići i na 3,5 milijardi.

“Razmišlja se i o investiciji u čvrsto postrojenje LNG-a u Omišlju, kapaciteta 6,1 milijardu kubika, kao strateškom energetskom točkom za dobar dio EU. No, radi se o velikoj investiciji koja se može ostvariti samo ako će za nju biti zainteresirana EU koja je treba financijski podržati.

Problem s privatnim investicijama kod ovakvih projekata je da je zbog fluktuacije cijene plina teško uravnotežiti financijsku konstrukciju na duži rok. To je strateška investicija kojoj aktualna cijena plina ne smije biti glavni fokus”, kazao je Milatić. Dodao je da bi teorijski ranije bilo profitabilnije izgraditi skladišne i LNG kapacitete te da bi oni u sadašnjim cijenama plina već bili otplaćeni.

“Mi ćemo učiniti sve da netko od naših javnih poduzeća uđe u projekt nabavke i skladištenja plina. To je strateško, a ne tržišno pitanje jer bi bilo besmisleno privatnu tvrtku siliti da uđe u takav financijski rizik i potencijalni stečaj. Plan je da u takvom strateškom modelu bude napunjeno oko trećina skladišta Okoli, ukupnog kapaciteta 500 milijuna kubika, po bilo kojim uvjetima, a ostatak će biti prepušten interesima tvrtki.

Mi smo i bez Okolija, pod uvjetima da LNG normalno funkcionira, sigurni”, naglašava Milatić. Po pitanju niveliranja cijena goriva jednom ili više puta tjedno, državni tajnik smatra da je jednom tjedno dovoljno jer bi u slučaju češćih izmjena bila stvarana veća zbrka na tržištu i percepciji potrošača.

“Obnovljivi izvori energije za građane i tvrtke, posebno sunčane elektrane, imaju jako veliki rast te smo s 55 MW instaliranih kapaciteta 2018. danas već došli na 160 MW i tendencijom daljnjeg rasta.

Svi su uvidjeli, posebno poduzetnici koji energiju kupuju na liberaliziranom tržištu, da cijene skaču i da je teško dalekosežno planirati. Jedina zaštita je vlastiti potencijal u OIE čija cijena je pala, postoje poticaji te je to postalo sasvim normalno za svaku tvrtku”, pojašnjava Milatić.

Poticanje zelene tranzicije
O modelima vaučera za investicije u OIE kao u nekim zemljama, smatra da bi bili prekomplicirano rješenje, no da ima puno modela za poticanje zelene tranzicije. O problematici nuklearne energije državni tajnik ponavlja da je Hrvatska jedna od 13 zemalja EU koja je lani tražila od EK da ublaži regulativu oko daljnje primjene i investicija u nuklearne izvore.

“Već je prije od premijera Plenkovića komunicirano da je naša zemlja zainteresirana za ulazak u novu investiciju sa Slovenijom u drugi blok NE Krško. Mi potpuno odgovorno surađujemo po pitanju gospodarenja elektranom, od investicije, renoviranja, održavanja sve do zbrinjavanja radioaktivnog otpada”, zaključuje Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

U konačnici, siguran je da će Hrvatska imati dovoljno energije bez obzira na trajanje energetske krize– čak i po pitanju plina ne vidi problem za narednu zimu jer skladišta imamo, plina na tržištu je dovoljno, za punjenje skladišta Okoli treba četiri mjeseca i za sve ima dovoljno vremena.