U Vladi razmišljaju o izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima kojima bi se cijela procedura učinila fleksibilnijom, doznaje se iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

"S obzirom da je najizraženiji problem kod privatnih ulagača bio dokazivanje financijske sposobnosti temeljem osiguranih izvora financiranja projekta, a što je u trenutnim okolnostima u velikoj mjeri razumljivo, u Vladi razmišljamo o izmjenama zakona i drugih akata kojima bi se ovaj uvjet relaksirao i cijela procedura učinila fleksibilnijom", kazao je u odgovoru za Hinu potpredsjednik Vlade i predsjednik Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata Branko Grčić.

Na sličan način će, najavljuje, biti razmotreni i drugi kritični uvjeti.

Grčić kaže kako bi eventualne izmjene zakona obuhvatile i jačanje administrativnog kapaciteta za fazu prethodne administrativne provjere prijava, primarno angažiranjem kapaciteta Agencije za investicije i konkurentnosti te CEI-a, s obvezom sudjelovanja i svih drugih relevantnih tijela državne uprave, što u trenutno važećoj verziji zakona nije slučaj.

Analiza dosadašnje provedbe procedura vezanih za strateške projekte pokazala je da veliki broj prijavitelja nisu bili u mogućnosti udovoljiti zakonom propisanim kriterijima, ali i da nije pokazana dovoljna ozbiljnost što se ogleda u velikom broju slučajeva nepotpune dokumentacije.

Po dostupnim podacima, službe Ministarstva gospodarstva obradile su do sada 40 pristiglih zahtjeva, a proteklih dana stiglo je još sedam prijava.

Do 15. srpnja iskazan je interes za proglašenje 18 javnih projekata strateškim. Od toga, četiri projekta je Povjerenstvo proglasilo strateškim, a jedan odbacilo. Tri projekta su pri kraju procedure upućivanja na Povjerenstvo, dva projekta su odbačena prilikom prethodne administrativne provjere, a preostalih osam nema potpunu dokumentaciju.

Do sredine srpnja iskazan je interes i 22 privatna investitora, od čega je Povjerenstvo jedan projekt proglasilo strateškim, a jedan odbacilo. Još četiri projekta su blizu faze upućivanja na Povjerenstvo, devet ih je odbačeno kod prethodne administrativne provjere, a preostalih sedam nemaju potpunu dokumentaciju zbog čega su investitori pozvani da je upotpune.

Povjerenstvo se od osnutka sastalo četiri puta te je na dnevnom redu imalo ukupno sedam projekata, od čega je pet uvršteno na Listu strateških projekata, a procijenjena vrijednost tih pet projekata je 12,4 milijarde kuna (bez PDV-a).

Riječ je o Kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište (Komponenta projekta Rijeka Gateway), projektu koji je prijavila Lučka uprava Rijeka, potom HEP-ovu projektu rekonstrukcije TE Plomin – zamjena postojećeg bloka 1 s blokom C, projektu LNG terminala (prijavitelj LNG Hrvatska), projektu RCGO Piškornica (prijavitelj Piškornica d.o.o.) te projektu rekonstrukcije i proširenje piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj, koji je prijavila tvrtka Jadranka.

Dva projekta su odbačena, s mogućnošću da se naknadnim ispunjenjem preostalih uvjeta ponovno razmotre i eventualno uvrste na listu. Riječ je o projektima izgradnje hotelskog kompleksa na lokalitetu Mlini Srebreno, tvrtke Hoteli Dubrovačka rivijera, te projektu izgradnje i proširenje operativnih površina u Zračnoj luci Zadar, za koji je prijavitelj Zračna luka Zadar.