Iako na prvi pogled zvuči kontradiktorno, jedan od glavnih razloga za mali broj električnih vozila na hrvatskim cestama su preveliki poticaji države te zadnjih godina gotovo da i nema kupnje e-vozila bez poticaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, rečeno je na regionalnoj Adria konferenciji Auto2030 u organizaciji Swiss School of Business and Management Geneva (SSBM) koja se jučer u hibridnom obliku održavala iz Zagreba.

Velike promjene i za društvo

Razlozi za malu penetraciju e-automobila u Hrvatskoj su i nedostatna infrastruktura te i dalje ne baš najbolji model poticaja kao i nepostojanje regulative koja bi regulirala uvoz rabljenih e-vozila.

Naglašeno je da, iako je ovogodišnji iznos od 90 milijuna kuna za nabavku električnih vozila relativno zadovoljavajući, i dalje je problem da se i u modificiranom modelu natječaja još uvijek radi o principu najbržeg prsta te je u prvih par sati od otvaranja natječaja čitava kvota od oko 1500 rezerviranih e-vozila popunjena. S time problema posebno imaju distributeri automobila koji imaju “ludnicu” tih nekoliko dana prije i nakon natječaja, a u ostalih 360 dana u godini se po pitanju električnih vozila ne događa ništa.

“Ništa se ne može planirati niti raditi neka strategija prodaje i razvoja tržišta. Bez modela ravnomjerne raspodjele poticaja tijekom čitave godine, svi ćemo imati problema”, kazao je Tomislav Miletić iz Emil Freyja.

Hrvoje Prpić iz udruge Strujni krug te Filip Brkljača i HT upozorili su na lošu elektroenergetsku infrastrukturu za punjenje e-automobila te nerazumijevanje institucija, prije svega HEP-a, da se naprave neki značajni pomaci u tom smjeru. Damir Gavran iz SSBM pojasnio je da e-mobilnost donosi velike promjene, ne samo automobilizmu, nego čitavoj industriji i društvu jer se razvijaju nove industrije, tehnologije i način rada i življenja.

“Od 2010. je u e-mobilnost uloženo 330 milijardi dolara i pri čemu je nastao niz novih tvrtki i tehnologija. Naredno razdoblje će donijeti još veće promjene i autonomna vozila.

Ako tržište mobitela danas vrijedi 500 milijardi dolara, a Apple drži 10% toga tržišta, jasno je da će ta tvrtka, a i mnoge druge, imati itekako interesa ulaziti na automobilsko tržište budućnosti koje će biti vrlo slično onom mobitelskom, a procjenjuje se da će biti “teško” 10 tisuća milijardi dolara godišnje. Partnerstva tehnoloških tvrtki koja su do prije koju godina bila nezamisliva pokazuju u kojem smjeru će e-mobilnost ići”, kazao je Gavran.

Darin Janković iz JATO Dynamicsa kazao je da je lani globalno prodano više od dva milijuna električnih vozila. Na prvom mjestu je Kina s 909 tisuća, a slijede SAD s 254 tisuća, Njemačka s 198 tisuća te Francuska s 117 tisuća. No, kada se pogleda udio električnih automobila u ukupnoj kupnji takvih vozila, onda prednjači Norveška u kojoj je gotovo 44% svih novih automobila bilo električnih. Udio u Kini je 4,6%, SAD-a 1,75, a u Njemačkoj i Francuskoj je to oko 6%.

Kada govorimo o Europi, tada po brojnosti prodanih hibrida i električnih automobila vrh drže gore spomenute Njemačka i Francuska, a slijede ih Norveška, Nizozemska, Švedska te Švicarska. Sve ostale zemlje bilježe manje od 4000 prodanih e-vozila lani, a na začelju je Hrvatska s 537.

‘Bio je slijepa ulica’

Mate Rimac iz Rimac Automobila kazao je da je nakon 10 godina postojanja svoje tvrtke došao vrlo blizu cilja koji si je davno postavio – da ima pogon iz kojeg će dnevno moći izlaziti jedan automobil, a istovremeno da će svakodnevno ići kamioni i vagoni baterija, komponenti i dijelova prema kupcima.

“Jedno što si sada malo predbacujem je da sam se previše obazirao na to što rade i pričaju drugi te se tome prilagođavao. Concept_One je bio slijepa ulica te je projekt Nevere tek ono što ima smisla i na čemu smo odmah trebali početi raditi”, kazao je Rimac. Ponovio je da razmišlja i o izlasku na burzu kao modelu prikupljanja kapitala, no da za sada ne postoje nikakve odluke o tome.