Državni zavod za statistiku u petak je objavio podatke o kretanju potrošačkih cijena iz kojih su vidljivi stvarni efekti sniženog PDV-a na hranu. Prema podacima DZS-a, u siječnju su pojeftinili samo meso i voće. Cijene voća pale su za 2,3 posto, mesa za 1,7 posto. Sva ostala hrana u siječnju je bila skuplja nego mjesec dana ranije.

Velika pojeftinjenja, koje su najavljivali i reklamirali trgovci, a očekivala Vlada, nisu se dogodila. Naprotiv, cijene hrane i bezalkoholnih pića u siječnju su bile 0,4 posto više nego u prosincu 2018. godine, piše Prvi plan.

Podsjetimo, najveći trgovački lanci objavili su da su cijene proizvoda (svježe meso, riba, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene) na koje se niži PDV počeo obračunavati od 1. siječnja 2019. snizili već u prosincu 2018. godine. Osim što su nižim cijenama u prosincu potaknuli blagdansku potrošnju, trgovci su na neki način “zamaglili” utvrđivanje stvarnih efekata snižene stope PDV-a.

Prema nekim procjenama stručnjaka, učinci gotovo prepolovljenog PDV-a mogu se očekivati tek za dva do tri mjeseca, tim više što na cijene nekih proizvoda ovise o sezonalnosti u opskrbi. No, prvi podaci DZS o kretanju cijena nakon primjene nižeg PDV-a nisu ohrabrujući.

Povrće sve skuplje, voće najviše pojeftinilo

U siječnju su najviše, za 3,7 posto, poskupila ulja i masti te kava, čaj i kakao (2,6 posto). Ti proizvodi nisu obuhvaćeni snižavanjem PDV-a.

Usprkos nižoj stopi PDV-a, povrće je u siječnju bilo 1,4 posto skuplje nego u prosincu 2018. godine. I na godišnjoj razini cijene povrća su najviše porasle – u siječnju ove godine povrće je bilo 4,6 posto skuplje nego u siječnju 2018.

No, cijene voća osim što su najviše pale u siječnju, bilježe najveći pad i na godišnjoj razini – voće je bilo čak 9,9 posto jeftinije nego u siječnju prošle godine.

Mlijeko, sir i jaja bili su skuplji 1,6 posto nego u prosincu, bezalkoholna pića poskupila su 1,5 posto, a riba 1,2 posto.

Kada se sve zbroji, cijene hrane u siječnju bile su 0,4 posto više nego u prosincu. U odnosu na siječanj 2018. hrana je ipak bila jeftinija za 0,8 posto.

Za hranu 28 posto kućnog budžeta

Izdaci za hranu i bezalkoholna pića najveća su stavka u kućnom budžetu prosječne hrvatske obitelji – u potrošačkoj košarici sudjeluju s 27,81 posto.

U Banskim dvorima izračunali su da bi snižavanjem stope PDV-a s 25 na 13 posto na određene prehrambene proizvode prosječna hrvatska obitelj mogla uštedjeti 872 kune godišnje. Računica je očito pala u vodu jer se dogodilo upravo ono na što su mnogi, pa i sam ministar financija Zdravko Marić upozoravali – ne postoji mehanizam s kojim bi se trgovce moglo natjerati da niže stope PDV-a preliju u niže cijene proizvoda.

Inflaciju usporila siječanjska sniženja odjeće

Potrošačke cijene u siječnju su u odnosu na prosinac prošle godine ipak pale, za 0,9 posto, ali ne zbog cijena hrane, nego u najvećoj mjeri zbog pada cijena odjeće i obuće (13 posto) do kojeg je došlo tijekom siječanjskih sezonskih rasprodaja, piše Prvi plan.

Gledajući na godišnjoj razini, potrošačke cijene su porasle za 0,2 posto. To je najniža zabilježena inflacija još od kraja 2016. godine. Osim pada cijena hrane (0,8 posto na godišnjoj razini), na kretanje inflacije utjecao je pad cijene energije (-0,3 posto). U HGK kažu da je energija pojeftinila prvi put od sredine 2017. i to najviše zahvaljujući snažnijem padu cijena goriva kojeg diktiraju kretanja cijena nafte na globalnom tržištu.