Kako bi se približili realizaciji preuzetih obveza da se do 2020. godine u Hrvatskoj odvojeno sakuplja i reciklira 50 posto otpadnog papira, metala, plastike i stakla, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i njegovi suradnici obišli su u prvih šest mjeseci ove godine sve županije u Hrvatskoj gdje su se sastali s petstotinjak čelnika jedinica lokalne samouprave.

Novac iz EU

Gradovima i općinama je za ovu namjenu dostupno 3,6 milijardi kuna iz EU fondova, a samo Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već godinama raspisuju niz natječajima kojima žele pomoći jedinicama lokalne samouprave, ali i samim građanima, da se prilagode novoj EU direktivi. Konkretno, u tijeku je javni poziv za izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta vrijedan 214,5 milijuna kuna. Do sada je doneseno 76 odluka o financiranju, a 22 odluke su u postupku odobravanja.

Nadalje, 250 milijuna kuna vrijedan je natječaj za nabavu spremnika. S obzirom na to da od 1. siječnja 2019. godine više neće biti moguće odlaganje otpada na odlagališna kakva danas poznajemo te da se odlagališta moraju sanirati i u konačnici zatvoriti, za tu namjenu također su osigurana EU sredstva. U tijeku je, do petka 20. srpnja 2018. godine, iskaz interesa za nabavu vozila nakon čega se u rujnu očekuje raspisivanje javnog poziva za EU sufinanciranje.

Uskoro se očekuje i raspisivanje natječaja za izgradnju postrojenja za sortiranje, odvojeno prikupljanje otpada i obradu odvojeno prikupljenog biootpada. Osim ulaganja u infrastrukturu, 47,2 milijuna kuna osigurano je za izobrazno – informativne aktivnosti.

Do sada je pristiglo 78 prijava, a čime će biti zahvaćeno oko dva milijuna ljudi. Kako bi se zaokružio sustav, ministar Ćorić donio je odluke o sufinanciranju pripremne dokumentacije za tri centra za gospodarenje otpadom – Šagulje, Orlovljak i Zagreb, a za što je osigurano 51 milijun kuna.

Razlike u spremnosti

Sami gradovi i općine su različito spremni za odvajanje otpada, i dok je u nekima to gotovo u potpunosti zaživjelo, u drugima još o tome razmišljaju. Grad Zaprešić je jedan od onih koji su među prvima krenuli u projekt odvojenog prikupljanja otpada, još 2011., da bi 2013. to zaživjelo na čitavom području grada. Marina Jaman, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Zaprešića, ističe da su oni već lani prikupili 20 posto odvojenog otpada, a ove godine se očekuje 30 posto.

“Kod nas odvajanje, s čipovima i plaćanjem po volumenu, funkcionira već godinama, a sad smo subvencijama od Fonda i Ministarstva nabavili dodatnu i kvalitetniju opremu – vreće zamijenili s kantama. Građani su to s odobravanjem prihvatili, a zbog količine odvojenog otpada smo čak smanjili broj tjednih odvoza miješanog komunalnog otpada. Moram napomenuti da u čitavom ovom procesu nismo dizali cijene odvoza, koja nije možda najjeftinija u Hrvatskoj, ali je primjerena”, kaže Jaman. S druge strane, u Pregradi nisu toliko optimistični da će čitavi sustav zaživjeti u Hrvatskoj na vrijeme.

Gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj kaže da su oni odradili sav “papirnati” posao, a u gradnji je i reciklažno dvorište vrijedno dva milijuna kuna.

“Prijavljujemo se na natječaje Fonda. No, me brine sporost čitavog sustava oko raspisivanja natječaja i donošenja odluka. Mi ćemo nabaviti kompostere te kante za odvajanje otpada, no kod nas je situacija da imamo ograničeni utjecan na čitav proces jer nemamo vlastito komunalno poduzeće nego se u koncesiji time bavi velika specijalizirana tvrtka pa se o mnogočemu moramo s njima dogovarati i usklađivati”, kaže Vešligaj.

Gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač kaže da su na naizu lokacija u gradu postavljeni zeleni otoci, na kojima građani mogu bez ograničenja odlagati otpad.

"Grad Čakovec, kojemu je Institut za javne financije dodijelio priznanje za transparentnost gradskog proračuna, godinama je bio nacionalni predvodnik u prikupljanju i razvrstavanju otpada. S prvim akcijama pod nazivom „Kam se koje smeće meče“ počeli smo još 2000-te godine, odvoz godinama naplaćujemo prema količini, a unazad desetak godina građani uz kantu za komunalni otpad imaju i kantu za zeleni otpad. Na nizu lokacija u gradu postavljeni su zeleni otoci, na kojima građani mogu bez količinskog ograničenja odlagati sortirani otpad (PET, MET, staklo, papir), što redovito rade. Također, preko posebnih vreći koje se nabavljaju u gradskom komunalnom poduzeću taj otpad mogu predati i prilikom odvoza.

Zahvaljujući ovim aktivnostima na naše odlagalište dolazi zaista mala količina otpada i tu se možemo svrstati uz bok najnaprednijim europskim zemljama. S Ministarstvom zaštite okoliša i energetike dobro surađujemo i prijavili smo nekoliko projekata za koje uskoro očekujemo odobrenje.", izjavio je gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač.