Deloitteovo globalno ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z za 2024. godinu o generaciji Z i milenijalcima, u svom 13. izdanju uključilo je 23.000 ispitanika iz 44 zemlje, istražujući promjenjive okolnosti radnog okruženja i društvena iskustva ovih generacija diljem svijeta.

“Ovogodišnje ispitivanje fokusira se na dvije generacije koje se bore s financijskom nesigurnošću, visokom razinom stresa i sve većom zabrinutošću zbog klimatskih promjena. Također, razmišljaju kako će brzo razvijajuća tehnologija, poput GenAI-a, utjecati na njihove poslove i dugoročne odluke o karijeri”, kaže Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. “Ali vide razloge za optimizam u godini koja je pred nama i nastavljaju se zalagati za promjene koje žele vidjeti, na radnom mjestu, ali i u društvu općenito.”

Treću godinu zaredom, troškovi života glavna su briga generacije Z i milenijalaca. Otprilike šest od deset ispitanika generacije Z (56%) i milenijalaca (55%) žive od ‘plaće do plaće’ što je za pet posto više za generaciju Z i tri posto za milenijalce u odnosu na prošlu godinu. Dodatno, tri od deset njih kažu da se ne osjećaju financijski sigurno.

Oprezni optimizam
Ipak, postoji oprezni optimizam da bi se okolnosti mogle poboljšati. Malo manje od trećine generacije Z i milenijalaca vjeruje da će se ekonomska situacija u njihovim zemljama poboljšati u idućoj godini – najviši postotak od 2020. godine kada je provedeno ispitivanje, neposredno prije početka pandemije COVID-19. I, gotovo polovica generacije Z (48%) i četiri od deset milenijalaca (40%) očekuju poboljšanje svoje osobne financijske situacije u idućoj godini.

Svrha je ključna za zadovoljstvo na radnom mjestu, prema gotovo devet od deset ispitanika generacije Z (86%) i milenijalaca (89%). Osim toga, ove generacije sve više su voljne odbiti zadatke i poslodavce na temelju svojih osobnih etičkih ili vjerskih uvjerenja – polovica generacije Z (50%) i malo više od četiri od deset milenijalaca (43%) odbilo je zadatke.

Gotovo jednako toliko (44% generacije Z i 40% milenijalaca) izjavilo je da su odbili poslodavce. Razlozi za odbijanje poslodavca ili zadatka uključuju faktore poput negativnog utjecaja na okoliš, doprinosa nejednakosti kroz neinkluzivne prakse, i osobnih faktora poput nedostatka podrške za mentalno zdravlje zaposlenika i ravnoteže između posla i privatnog života.

Prema mišljenju generacije Z i milenijalaca, zaštita okoliša je društveni izazov na koji poduzeća mogu najviše utjecati kada je u pitanju pokretanje promjena. A budući je otprilike šest od deset ispitanika iz generacije Z (62%) i milenijalaca (59%) izvjestilo da su se osjećali zabrinuto zbog klimatskih promjena u proteklim mjesecima, i jedni i drugi koriste svoje karijerne odluke i ponašanje potrošača kako bi potaknuli akciju.

Otprilike polovica generacije Z (54%) i milenijalaca (48%) kažu da oni i njihovi kolege vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama, što je trend koji je u stalnom porastu posljednjih godina. Dvoje od deset ispitanika generacije Z (20%) i milenijalaca (19%) već su promijenili posao ili industriju zbog zabrinutosti za okoliš, dok četvrtina planira to isto u budućnosti.

Kao potrošači, oko dvije trećine generacije Z (64%) i milenijalaca (63%) spremni su platiti više za kupovinu ekološki održivih proizvoda ili usluga. Velik broj njih poduzima osobne akcije, ili planiraju u budućnosti, poput izbjegavanja brze mode, smanjenja putovanja zrakoplovom, vegetarijanske ili veganske prehrane ili kupovine električnih vozila.

Neizvjesnost i stres
Generacija Z i milenijalci vjeruju da će GenAI imati značajan utjecaj na njihove karijere i način na koji rade. Gotovo šest od deset ispitanika generacije Z (59%) i nešto više od polovice milenijalaca (52%) vjeruje da će ih raširenost GenAI-ja potaknuti da traže prilike za posao koje su manje osjetljive na automatizaciju, kao što su stručni zanati ili fizički rad.

Neizvjesnost je najveća emocija koju Generacija Z i milenijalci osjećaju kada razmišljaju o GenAI-ju. Ispitivanje također otkriva da žene posebno izražavaju veću nesigurnost u vezi s GenAI-jem nego muškarci i manje je vjerojatno da će se osjećati ugodno radeći s njim.

Obje generacije su sklonije vjerovati da će im GenAI osloboditi vrijeme, poboljšati način na koji rade i poboljšati ravnotežu između posla i privatnog života. Međutim, s druge strane, česti korisnici GenAI-ja više vjeruju da će automatizacija vođena GenAI-jem eliminirati poslove i otežati mladima ulazak na tržište rada.

Ravnoteža između posla i privatnog života i dalje je glavni prioritet i za generaciju Z i za milenijalce pri odabiru poslodavca. Sposobnost održavanja pozitivne ravnoteže između posla i privatnog života također je najveća stvar kojoj se dive kod svojih vršnjaka, daleko iznad drugih tradicionalnih pokazatelja uspjeha poput profesionalnih titula i materijalnih dobara. Ipak, mnogi ne postižu željenu ravnotežu.

Otprilike trećina ispitanika koji se redovito osjećaju anksiozno ili pod stresom kaže da njihov posao i ravnoteža između posla i privatnog života uvelike pridonose njihovoj razini stresa, što je znatno potaknuto dugim radnim vremenom (51% obje generacije) i nedostatkom kontrole nad time kako i gdje rade (44%).

Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica odjela marketinga i odnosa s javnošću u AZ mirovinskim fondovima, kaže kao primjećuje da iz godine u godinu raste broj mladih ljudi koji već s prvim zaposlenjem počinju štedjeti i u trećem stupu. “Imamo i veliki broj primjera poslodavaca koji svojim zaposlenicima kao jednu od beneficija, a uz porezni poticaj za takve uplate, uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Po meni, uloga poslodavaca je ovdje dvostruka. S jedne strane mladim ljudima osvještavaju potrebu za dodatnom štednjom za mirovinu, a s druge strane svojim uplatama brinu o budućim mirovinama svojih zaposlenika kao jako važnom aspektu njihovog budućeg života”, smatra Nataša Hrabar Kaštelan.