U Hini će biti otpuštanja, ali u znatno manjem opsegu od onog o kojem se govorilo na prošloj sjednici odbora, izjavila je danas na sjednici saborskog Odbora za medije ravnateljica Hine Branka Valentić, koja je informacije o otpuštanju 56 Hininih zaposlenika nazvala "lažnim i zlonamjernim glasinama".

"Program zbrinjavanja predvidjet će znatno manji broj otpušanja, a riječ je uglavnom o radnicima iz službe Media monitoringa za koje se, u dogovoru s Ministarstvom financija, u najvećem broju priprema prijelaz u drugu ustanovu. Većina ostalih zaposlenih koje se planira obuhvatiti programom zbrinjavanja ima prve uvjete za mirovinu, a isplatit će se i otpremnine, u skladu sa zakonom", rekla je Valentić.

Odbor je o Hini raspravljao na zahtjev Sunčane Glavak (HDZ), koja je raspravu zatražila zbog anonimnih predstavki u kojima se tvrdilo da se u Hini sprema 56 otkaza.

Točan broj otkaza Valentić nije željela iznijeti jer se o planu resturkturiranja još nije očitovalo Upravno vijeće, koje bi to trebalo učiniti u petak. Izvijetila je da se u Hini planira reorganizacija, nakon nalaza državne revizije i neovisne revizorske kuće za razdoblje od 2008. do 2011. koje su utvrdile da su Hinini gubitci veći od osam milijuna kuna.

"Hina od 2009. neprestano posluje s gubitkom, a nova uprava zatekla je ustanovu s promašenim projektom Media monitoring, koji je na mjesečnoj bazi stvarao i još uvijek stvara gubitke od 100 tisuća kuna", ustvrdila je Valentić.

Kazala je i da je Hina digitalizirala svega pet posto građe iz preuzetog Vjesnikova arhiva te ustvrdila da je projekt Media monitoringa bio i zakonski upitan, jer su se skeniranjem i prodajom skeniranih novinskih izdanja kršila autorska prava. Zbog toga je, kaže, Hina bila izložena tužbi Društva za zaštitu autorskih prava, koja je završila nagodbom, te prijetnjama tužbom drugih nakladnika, čiji bi odštetni zahtjevi, tvrdi, doveli do zatvaranja Hine.

"U Media monitoring Hina je uložila 18 milijuna kuna, a u proteklih deset godina nije kupljen ni jedan foto aparat", kazala je ravnateljica, upozoravajući da je "Hina jedina agencija u Europi koja nema videoservis, kojoj fotoservis uopće nema korisnika, a audioservis joj je nezadovoljavajući".

Nova je uprava, tvrdi Valentić, Hinu zatekla i s brojnim sudskim sporovima s korisnicima i zaposlenicima. Podsjetila je da su od 2009. u tri navrata smanjivane plaće zaposlenima te ustvrdila da su istodobno u Hini srednjem i visokom menadžmentu isplaćivane "doista ogromne plaće".

Rekla je i da je osnovna djelatnost Hine zanemarena, da je profesionalna razina pala zbog "negativne kadrovske selekcije u kojoj su na vodeća mjesta u uredništvu imenovane osobe oskudnog novinarskog iskustva, ali besprjekorne političke podobnosti".

Ustvrdila je da je riječ o kadru koji danas predvodi "malu skupinu nezadovoljnika koja se protivi nužnim promjenama i pritom ne biraju sredstva, služeći se neistinama, dezinformacijama i anonimnim predstavkama". "Tvrde da je u Hini na djelu čistka i smjenjivanje politički nepodobnih kadrova kako bi obranili svoje ugovore", kazala je Valentić, ističući da je "istina upravo suprotna".

"Ni jedan novinar ni urednik nije mimo svoje volje otišao sa svog radnog mjesta, pa čak ni članovi kolegija bivšeg glavnog urednika koji su i dalje u tom tijelu, ne uvažavajući želju novog glavnog urednika da okupi svoj tim", rekla je Valentić.

Navela je da jedan član naslijeđenog kolegija i dalje ima veća primanja od glavnog urednika i nje osobno, a da "drugi član kolegija ima dodatak ugovora o radu za razvoj Hine, iako je riječ o poslovima koji uopće ne postoje".

Valentić je kazala i da je Hina uzela kredit od 2,9 milijuna kuna kojim će se isplatiti otpremnine radnicima, a manji dio će se iskoristiti za investicije u informatički sustav, koji je, tvrdi, pred kolapsom. Uvjerena je da će planirano restrukturiranje Hinu u 2014. dovesti na "pozitivnu nulu".

Jasen Mesić (HDZ) prosvjedovao je jer na sjednicu nije došla predsjednica Upravnog vijeća Hine Gordana Simonović, koja je Odbor pismom izvijestila da će se u narednom razdoblju suzdržati od sudjelovanja na sjednicama jer joj Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa još nije odgovorilo je li u sukobu interesa, s obzirom da je imenovana i u Vijeće za elektroničke medije.

"Ona je eklatantno u sukobu interesa i nije morala za to tražiti mišljenje Povjerenstva. Upravno vijeće mora potvrditi jesu li dali suglasnost na plan restrukturiranja, ali umjesto toga, ona piše da se neće pojaviti na zadnjih par sjednica Upravnog vijeća. Nemreš vjerovat", kazao je Mesić.

Predsjednicu Povjerenstva prozvao je za "hapanje privilegija i neodgovornost prema vlasništvu RH", a vladajuće jer su se oglušili na upozorenja da u Vijeće za elektroničke medije ne smiju imenovati osobu koja je već u Upravnom vijeću Hine.

Mesić je protiv prelaska Vjesnikove dokumentacije iz Hine u Hrvatski državni arhiv, jer smatra da se Hina time odriče vrijednog resursa, koji bi joj u budućnosti mogao donijeti korist. Odbio je tvrdnje Branke Valentić da se urednički kolegij u Hini imenovao po političkoj podobnosti. "Mnogi i za vas govore da ste na poziciju došli iz jedne vladajuće stranke, ali nećemo sada o tome", rekao je Mesić.

I njegova stranačka kolegica Sunčana Glavak protivi se gašenju Media monitoringa, jer je uvjerena da bi Hina mogla zarađivati na uslugama press clipinga. Kazala je i kako joj nije jasno zašto je planirano gašenje Hininog marketinga.

HNS-ovac Goran Beus Richembergh uvjeren je, međutim, da Hina ne može zaraditi na Vjesnikovoj arhivi i press clipingu. "Možemo reći da Hina može izraditi i space shuttle program, ali dok ne izgradi prvu raketu, ne može odletjeti u svemir".

Istog je mišljenja i predsjednik Radničkog Vijeća Hine Nenad Bach, koji je kazao da je bivša uprava učinila sve da bi iskoristila tu arhivu i zaradila na press clipingu, ali da se na tržište bilo nemoguće probiti pored jedne etablirane tvrtke koja na tim uslugama godišnje zarađuje između 30 i 40 milijuna kuna.

Zadovoljan je jer će se prenošenjem Vjesnikove arhive u državni arhiv sačuvati radna mjesta osmero ljudi iz Hinina Media monitoringa. Bach je kazao i da novoj upravi treba dati priliku da poveća kvalitetu osnovne djelatnosti, "nakon loše uređivačke politike u proteklih šest, sedam godina".

Planirano restrukturiranje Hine pozdravio je i vanjski član Odbora Andrej Matijašević, koji je ujedno i sindikalni povjerenik u Hini.

Iako ističe da je sindikat 'a priori' protiv otkaza, Matijašević je istaknuo da je riječ o otkazima zaposlenicima koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, a isplatit će im se i otpremnine.

Na sjednici je bio i glavni urednik Hine Serđo Obratov, koji je također kazao da je "u danim uvjetima zadovoljan", jer mu je, kaže, "prva namjera bila zaštititi redakciju u kojoj neće biti otkaza ni smanjivanja plaća".

Požalio se da zbog protivljenja promjenama članova kolegija bivšeg glavnog urednika nije u mogućnosti okupiti vlastiti tim, a pohvalio se da je, otkad je na čelu redakcije, značajno porasla produktivnost Hine. Demantirao je anonimne predstavke o lošim odnosima u uredništvu, ističući da "loši odnosi sigurno ne bi doveli do veće produktivnosti i kvalitete".