Ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom vjerojatno će se naći i u koalicijskom sporazumu stranaka koje u novu slovensku vladu namjerava uključiti mandatarka Alenka Bratušek. Kako je u četvrtak nakon njenih razgovora s Demokratskom strankom umirovljenika (DESUS) objavila Slovenska tiskovna agencija STA, nacrt koalicijskog ugovora četiriju stranaka koje pregovaraju o ulasku u njenu vladu predviđa uz ostalo i obvezu da će sve te stranke podržati ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u parlamentu.

Bratušek, koja vodi stranku Pozitivna Slovenija (PS), nastavlja razgovore o formiranju nove vlade s DESUS-om, Socijalnim demokratima (SD) i Građanskom listom, a razgovori su pri kraju pa bi početkom idućeg tjedna mogao biti potpisan njihov koalicijski ugovor, kako bi do idućeg četvrtka, kada istječe rok, Bratušek u parlament mogla poslati listu ministara u svojoj budućoj vladi, navode slovenski mediji te dodaju da je dogovor o novoj vladi vrlo blizu.

Premijer vlade u odlasku Janez Janša, koji će u ponedjeljak s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem potpisati sporazum kojim se uklanja problem Ljubljanske banke kao zapreke za tu ratifikaciju, izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare da je njegova vlada dogovor o Ljubljanskoj banci potvrdila jer je u srijedu oko njega postignut politički konsenzus u slovenskom parlamentu.

Taj je dogovor na zatvorenoj sjednici odbora za vanjsku politiku jednoglasno podržan i nitko nije glasovao protiv pa je realno da slovenski parlament idućeg mjeseca ratificira hrvatski pristupni ugovor, rekao je Janša, ocijenivši da bi od početka do kraja procedure ratifikacije u slovenskom parlamentu moglo proteći najviše 30-ak dana.

Slovenski mediji u reakcijama na danas potvrđeni memorandum i potpisivanje u ponedjeljak navode da njime problem potencijalnih obveza Ljubljanske banke nije definitvno riješen, jer se njime tužbe stavljaju u mirovanje, a u međuvremenu će se aktivno tražiti rješenje prema sporazumu o sukcesiji sljednica bivše SFRJ, odnosno priloga C tog sporazuma prema kojemu bi trebalo odrediti tko preuzima jamstva za staru deviznu štednju za koju je jamčila nekadašnja jugoslavenska središnja banka.

Na pitanja novinara o tome kad bi pitanje Ljubljanske banke moglo biti konačno riješeno, Janša je među ostalim rekao da dogovor s hrvatskom stranom predviđa da se pitanje Ljubljanske banke Zagreb i depozita hrvatskih štediša "vraća u okvir sukcesije" te da je Slovenija od samog početka zagovarala to stajalište, a da bi do konačnog rješenja moglo proteći više godina.

"Svi postupci koji su u vezi s tim započeti pred hrvatskim sudovima mirovat će do konačnog rješenja koje će se tražiti u okviru sukcesijskog sporazuma, odnosno njegova priloga C", rekao je Janša. Po njegovim riječima, pitanje stare devizne štednje iz vremena bivše Jugoslavije treba biti riješeno pregovorima država sljednica, koje se do sada o tome nisu uspjele dogovoriti, pri čemu baselska banka za međunarodna poravnanja (BIS) predstavlja "samo formalni okvir" da se ti pregovori okončaju.

Janša je dodao da je slovenska strana od početka zastupala stajalište kako su devizni depoziti iz vremena SFRJ sukcesijsko pitanje te da je ono što se događalo u međuvremenu "mimo toga" zapravo "izlazilo izvan okvira" predviđenog sporazumom sljednica SFRJ o sukcesiji iz 2001. godine.