Kuna i pet lipa do najviše kunu i 15 lipa cjenovni je raspon ponuđen ovih dana ratarima od strane otkupljivača za kilogram pšenice iz ovogodišnje žetve koja bi mogla krenuti za desetak dana.
Pod najvažnijom krušaricom nalazi se oko 165 tisuća hektara što je tek 89 posto od površina koje su pod pšenicom bile u žetvi 2013. Vremenske neprilike, prekomjerne oborine u svibnju i toplotni udar početkom lipnja, ostavile su na pšenici trag bolesti što baš i ne obećava dobru žetvu. Ove godine, prve su procjene, očekuje se bitno manji prinos nego lani kada je po hektaru u prosjeku bio iznad pet tona pa je, s obzirom i na veće površine, lani požnjeto 932 tisuće tona pšenice. Prikupi li se iz ovogodišnje žetve više od 740 tisuća tona smatrat će se dobrim prinosom. Godišnja potrošnja domaćeg tržišta, što kroz prehrambene proizvode što kao sjeme za sjetvu, iznosi oko 600 tisuća tona.
Hoćemo li do sljedeće žetve jesti hrvatsku ili i uvoznu pšenicu pokazat će naredni tjedni. Naime, ratari su sve glasniji u poruci kako će radi niske cijene u lokalnom dvorištu pšenicu prodati inozemnim kupcima. Uglavnom spominju Sloveniju i Austriju koje redovito uvoze pšenicu te Bosnu i Hercegovinu od kuda im kupci navodno već nude kunu i 40 lipa za kilogram pšenice. Hrvatska je lani izvezla 411 tisuća tona, godinu prije 394 tisuće tona. Kašnjenje države u provedbi skladišnice, manjak silosa, neorganiziranost ratara i njihova nelikvidnost problemi su koji godinama izravno utječu na prodajnu cijenu pšenice. Činjenica da je Hrvatska članica Europske unije što olakšava trgovanje na zajedničkom tržištu povoljna je okolnost kao i to da je nedavno proradila i Osječka robna burza. Nemiri u velikoj žitnici – Ukrajini, također idu na ruku hrvatskim ratarima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.a da se izvoznici raspitaju u Indiji ili Egiptu, mogu i tamo izvoziti………To su jedni od najvecih uvoznika hrane, zitarica, prehrambenih proizvoda uopce…
Uključite se u raspravu