U usporednim pregledima makroekonomskih pokazatelja u zemljama članicama Europske unije Hrvatska se protekle godine nerijetko našla u skupini zemalja s iznadprosječnim pomacima; od smanjenja razine javnog duga do pada stope nezaposlenosti. Samo u ovotjednim objavama središnjeg statističkog ureda EU apostrofirana je kao jedna od tri članice s najvećim godišnjim smanjenjem stope nezaposlenosti (sa 12,5 na 10,4 posto u studenom 2017.), a u vrhu se našla i u usporednom pregledu podataka o rastu maloprodaje u studenom.

Veći mjesečni rast promet od hrvatskih 2,2%(prema desezoniranim podacima) ostvarili su samo Portugal, Njemačka i Slovenija, a većina je članica i na godišnjoj razini imala sporiji rast od hrvatskih 5,2 posto (kalendarski prilagođeno).  Statističari DZS-a danas će objaviti i detaljniju sliku strukture prometa maloprodaje u studenome, za koji su preliminarni podaci sugerirali blago ubrzanje godišnjeg rasta u odnosu na rujan i listopad.

Ti su podaci upućivali da je studeni potrošnjom realno bio jači od istog mjeseca prethodne godine za 5,7%, dok je nominalni rast iznosio 7,8%. Kako bilo, u prvih 11 mjeseci prošle godine realni je promet u trgovini na malo (kalendarski prilagođeno) rastao po stopi većoj od pet posto, a imajući u vidu prve naznake predblagdanske i blagdanske potrošnje tijekom prosinca (procjene govore o 13,5 mlrd. kuna), dinamika rasta maloprodajnog prometa na razini cijele 2017. očito će ostati približno pet posto.

Većina ekonomista smatra da će ove godine tempo rasta potrošnje kućanstava ipak malo usporiti, kao uostalom i ukupan gospodarski rast. No, većina ih se slaže i da će tempo rasta BDP-a opet najviše diktirati rast osobne potrošnje, koliko god već godinama ekonomisti priželjkuju da u gospodarskom oporavku napokon više potegne rast investicija. Nešto sporiji rast osobne potrošnje s očekivanih 3,8 posto u 2017. analitičari očekuju uglavnom zato što polako iščezavaju pozitivni učinci porezne reforme, u prvom redu rasterećenja u sferi poreza na dohodak.

"Na tržištu rada očekuje se nastavak razmjerno povoljnih kretanja, iako bi se i rast broja zaposlenih mogao usporiti u odnosu na 2017.", ističe Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke. Značajniji rast, dodaje, u realnim bi iznosima mogao biti ograničen i nešto snažnijim, iako još uvijek umjerenim stopama inflacije maloprodajnih cijena.

Poskupljuju energenti
Iako indikatori potrošačkog optimizma djeluju poticajno u kontekstu očekivanih kretanja potrošnje, a analitičari naglašavaju kako se optimizam očituje i u povećanju potražnje građana za kreditima, i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ove godine računa s nešto slabijim intenzitetom rasta maloprodaji. Pored već spomenutog slabljenja efekata poreznih rasterećenja, ističe kako je ove godine izgledan rast cijena energenata, ali i niza komunalnih usluga čije se cijene administrativno utvrđuju.

Daljnja rasterećenja
No, dok analitičari upozoravaju da su se efekti poreznih rasterećenja umnogome već iscrpili, ministar financija Zdravko Marić na samom je početku godine najavio kako nakon prošlogodišnih poreznih rasterećenja teških otprilike 2,5 milijarde kuna, slijede daljnja rasterećenja građana i poduzetnika, i to u ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Ostaje vidjeti kako će se to odraziti na tempo rasta potrošnje građana. Prilikom slaganju proračuna za 2018. godinu, Vlada je projicirala usporavanje rasta osobne potrošnje s lanjskih 3,7 posto na 2,8 posto.