Na skliskoj cesti hodate malim koracima”, metafora je kojom se guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić poslužio u prošlotjednom intervju za portal Politico opisujući pristup Europske središnje banke u spuštanju ključnih kamatnih stopa.

Uz geopolitičke napetosti i rizike koje za izglede rasta gospodarstva eurozone nose trgovinske politike SAD-a nakon izborne pobjede Donalda Trumpa, “sklizavosti ceste” u EU pridonose i događaji poput pada francuske vlade. Tako se uoči sutrašnjeg sastanka Upravnog vijeća ECB-a gotovo sigurnim smatra da će i ovaj put korak smanjenja iznositi 0,25 postotnih bodova.

Računajući i tri dosadašnja “reza” (u lipnju, rujnu i listopadu) ukupno smanjenje iznosi cijeli postotni bod, što u slučaju depozitne stope znači sa 4 na 3 posto. Isti smjer očekuje se i za 2025., pri čemu se trenutno u većini prognoza računa na dodatna četiri spuštanja stopa ECB-a.

Uslijed svega se i na domaćem tržištu očekuje daljnji postupan pad kamata – kako na kredite (ponajprije kod poduzeća, kod kojih je i u uzlaznom ciklusu prijenos bio jači i brži) tako i na depozite. Kamatni prijenos kod nas se trenutno najvidljiviji u upisu novih trezorskih zapisa. Malim ulagateljima ovaj su put ponuđeni uz prinos od 3,1 posto, dok je još prije pola godine iznosio 3,75 posto.

Povećano financiranje
Proteklih mjeseci i prosječne kamate na novougovorene kredite i depozitna postepeno padaju, a guverner Vujčić ističe kako taj trend treba očekivati i dalje. Dok za štediše to znači manje povrate, za one koji imaju kredite s promjenjivom kamatom, kao i sve koji se tek planiraju zadužiti to je dobra vijest.

U svakom slučaju, već posljednji dostupni podaci središnje banke, zaključno s rujnom, sugeriraju da su troškovi financiranja poduzeća kod banaka pali na najnižu razinu u ovoj godini, a pale su i kamatne stope na gotovinske nenamjenske kredite. Prosječna kamatna stopa na novougovorene kredite poduzećima u rujnu je iznosila 4,6 posto (što je istovjetno i prosjeku na postojeće kredite), što je 0,26 postotnih bodova niže nego mjesec prije. Tome je u prvom redu pridonio pad kamatnih stopa na kredite za obrtna sredstva odobravane većinom velikim poduzećima.

Očekivano snižavanje troškova financiranja moglo bi potaknuti i potražnju poduzeća za kreditima, ali na njezine razmjere, posebice kod investicijskih kredita, utječu i drugi čimbenici, uključujući i ukupno poslovno okruženje. Nakon prilično duge faze razduživanja sektora poduzeća i pojačanog oslanjanja na vlastita sredstva odnosno kapital, potencijal za njihovo zaduživanje je, ukupno gledano, značajan.

I današnje godišnje stope rasta kredita (nominalno oko pet posto) korporativnom sektoru osjetno su sporije od tempa rasta koji u novije vrijeme bilježe investicije u Hrvatskoj. Prema nedavnoj analizi Hrvatske udruge banaka, prva tri tromjesečja ove godine upućuju na to da bi 2024. mogla biti zabilježena kao “prva godina neprijepornog početka realnog kreditnog ciklusa kada je riječ o kreditiranju poduzeća”.

Hoće li tako biti, ovisi o širem društvenom i ekonomskom okviru, zaključuju u HUB-u. To podrazumijeva i vanjsko okruženje koje se trenutno čini veoma nesigurnim, što pak uvelike određuje i monetarnu politiku ECB-a. Rizici za izglede rasta u državama eurozone s rezultatima izbora u SAD-u pomaknuli su očekivanja na niže, kratkoročno i dugoročno, a to samo dodatno usložnjava izazove za ECB, konstatirali su ovih dana analitičari ING Thinka.

“Zapravo, povećan je rizik od stagflatornog okruženja”, kažu. Zbog toga su se još donedavno mogle čuti ocjene kako za sastanak ECB-a u prosincu više nije pitanje hoće li ponovno smanjiti stope, već hoće li ono biti za 25 ili 50 tzv. baznih bodova, pri čemu jači rez u pravilu više zagovaraju vlasti zemalja s visokom razinom duga i deficita, poput npr Francuske koja se nakon pada vlade suočava i s ograničenjima vezanim uz proračun.

Pad eura prema dolaru
Ipak, u najnovijim anketama velika većina analitičara računa na umjerenije korake spuštanja kamatnjaka, i ove i iduće godine. Tog su mišljenja i analitičari Erste grupe. Glavni ekonomist ovdašnje Erste banke, Alen Kovač, kaže i kako je razumljivo što se u retorici ECB-a trenutno fokus postepeno seli s inflacije na slab gospodarski rast (slabiji nego u SAD-u), iako tek treba vidjeti kako će na inflatorne pritiske djelovati politike nove američke administracije.

U svakom slučaju, u spuštanju kamatnih stopa prednjači ECB (za razliku od ciklusa njihova povećanja), a to je u ekonomskim krugovima povuklo i pitanje približavanja paritetu eura i dolara. Trenutno je euro na oko 1,05 USD, a u prognozama za iduću godinu se s obzirom na slabosti europskog gospodarstva računa da bi i dogodine raspon kretanja njegova tečaja mogao biti nešto niži nego ove godine. Za hrvatsko gospodarstvo nešto slabiji euro ponajprije se sagledava kroz posredne utjecaje, kroz snagu odnosno slabosti europskog gospodarstva.