Građani se boje za svoju budućnost i budućnost generacija koje dolaze, piše DW.

Predsjedništvo BiH je 22. ožujka 2019. godine donijelo odluku da od najviših organa Hrvatske zatraži da "lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na svom teritoriju osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, a koja nije u blizini granice s BiH”.

Napominje da hrvatska strana nikada nije odgovorila na brojne prigovore i primjedbe bh. strane. U procesu odabira lokacije za skladištenje Hrvatska je u potpunosti ignorirala Bosnu i Hercegovinu pa slanje dopisa neće biti dovoljno, smatraju pravnici.

"Postoji ‘milijun' drugih opcija koje ne iskorištavamo. Prvo, lobiranje. Drugo, postoje određene komisije za pritužbe i moramo angažirati najbolje odvjetnike da pokušamo blokirati postupke donošenja dozvola na nivou njihove države, da pokušamo maksimalno usporiti i ishodovati neku privremenu mjeru da se do okončanja svih postupaka to skladište ne gradi", kaže Aleksandar Janković, pravnik iz Novog Grada.

Njegov sugrađanin Dragan Grublješić se slaže s tim da vlasti ne čine dovoljno oko ovog problema. Smatra da je odgovornost na građanima da od vlasti zahtijevaju veću uključenost. "Možemo probuditi vlast da se energičnije suprotstavi ovom zlu koje se nadvilo nad Novim Gradom, možemo vapiti da barem podnesu tužbu i da mi vidimo da se barem nečim brane od ovog zla", kaže Grublješić za DW.

Ujedinjeni u strahu

Građani s obje strane Une koja dijeli Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske strahuju za svoju i budućnost generacija koje dolaze. Kako je navedeno u Stručnoj analizi koju je proveo Regionalni forum za okolinsku sigurnost i suradnju – a stručno mišljenje potpisuje 14 profesora i znanstvenika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske – jedan od aspekata koji je zanemaren prilikom donošenja Strateške studije Republike Hrvatske je ekonomska situacija u kraju. Veliki dio stanovništva oko Čerkezovca se, naime, bavi proizvodnjom zdrave hrane, poljoprivredom i pčelarstvom, dok ovo područje postaje i sve popularnije među turistima pa je strah od ekonomskih posljedica opravdan.

"Sama ekonomska posljedica djeluje i na zdravlje. Bojimo se ovdje i neposrednih posljedica. Tko će se doći ovdje preko ljeta kupati? Tko će kupiti proizvod porijeklom s ovih prostora", pita se Grublješić.

Njegovu bojazan dijele i drugi s kojima je razgovarao DW. Tijekom ljeta obala rijeke Une služi kao gradska plaža cijelom dužinom Novog Grada, a pored toga, ova rijeka je u ovom dijelu toka dom za gotovo 30 vrsta riba, što je čini odličnom lokacijom za sportski ribolov.

 "Ne razumijem ljude koji donesu takvu odluku da se pored ovakve ljepote radi skladište nuklearnog otpada. Hoće li to ikada procuriti, o tome ne možemo suditi ni komentirati, ali sama činjenica da se to skladište nalazi 800 metara od Une budi nelagodu", kaže Edib Džaferbegović, predsjednik Sportskog ribolovnog društva Novi Grad.

Odustajanje nije opcija

Prije donošenja konačne odluke o mjestu skladištenja otpada iz NE Krško, Hrvatska mora još obaviti procjenu sigurnosti samog objekta vojarne Čerkezovac i studija utjecaja na okolinu i ta dva koraka moraju proći javnu raspravu, što ostavlja malo nade da se ovaj proces može zaustaviti. 

Unatoč nedostatku ovih dokumenata, lokalci kažu da se s područja vojarne čuju zvukovi građevinskih strojeva i da je priprema objekta već u toku. Plan B, odnosno rezervna lokacija, ne postoji.

Ipak, za mnoge koji žive u kraju oko Čerkezovca odustati od borbe protiv skladišta radioaktivnog otpada je zadnja opcija. "Najgora varijanta je da odustanemo. Ja ne mislim odustati i svi koji su zaljubljenici neće odustati. Ostajemo živjeti tu u Novom i borit ćemo se svim silama i prilikama i sredstvima da to ne bude tu", zaključuje Džaferbegović.